Prije 100 godina rodio se arhitekt koji 'stvorio' Travno i Špansko: Njegovi projekti i danas 'žive'

Zagreb je arhitektonski oblikovao velik broj iznimnih arhitekata, a jedan koji je dao velik obol svakako je i Miroslav Kollenz, kojemu na današnji dan obilježavamo stotu godišnjicu rođenja. Nažalost, napustio nas je krajem 20. stoljeća, ali njegovi projekti i dalje itekako žive.

Kollenz je ostavio snažan pečat u razvoju Novog Zagreba, osobito kroz planiranje i realizaciju velikih stambenih naselja poput Travnog i Španskog. Upravo su ti kvartovi među njegovim najprepoznatljivijim ostvarenjima.

Dva urbanistički promišljena naselja

Travno je zamišljeno kao cjelovit urbani sustav - s jasnom organizacijom prostora, zelenim površinama i sadržajima koji omogućuju kvalitetan svakodnevni život. Naselje je organizirano tako da se zgrade podižu uz rubove i rastu u visinu prema obodu, dok se prema unutrašnjosti smanjuju, ostavljajući središnji prostor za školu, vrtić i zelene površine kao jezgru društvenog života.

U svega nekoliko godina podignut je niz zgrada, a čitav kvart oblikovan je kao 'grad u malom' u kojem su stanovanje, obrazovanje i boravak na otvorenom u ravnoteži. Posebnost Travnog je i to što su se različiti projektni timovi dosljedno držali Kollenzova urbanističkog plana, stvarajući funkcionalnu i skladnu cjelinu, o čemu smo više pisali ovdje.

Slično vrijedi i za sjeverni dio Španskog (Kotarnica - Sjeverno Špansko), koji se često ističe kao uspješan primjer urbanizacije. Ovdje je vidljiva Kollenzova sposobnost da odgovori na potrebe rastućeg grada, a pritom zadrži mjerilo čovjeka.

Zgrade u Travnom gradilo je oko 1.000 radnika u sedamdesetima | foto: bauštela.hr

Arhitektura prostora sjećanja

Poseban segment njegova rada odnosi se na projektiranje groblja i memorijalnih prostora. Kollenz je tim projektima pristupao s izrazitim osjećajem za ambijent, tišinu i simboliku prostora, piše na stranici Hrvatske tehničke enciklopedije.

Radio je na nizu značajnih groblja i memorijalnih cjelina, uključujući zagrebačke projekte poput Gaja urni na Mirogoju te groblja Odra i Markovo polje. Uz to, sudjelovao je u oblikovanju spomen-parkova i javnih zelenih površina, gdje se jasno očituje njegova sklonost povezivanju urbanizma i krajobrazne arhitekture.

Akademski rad i širi doprinos urbanizmu

Osim projektantskog rada, Kollenz je bio i dugogodišnji profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je obrazovao generacije urbanista i arhitekata. Njegov akademski doprinos bio je jednako važan kao i realizirani projekti.

Sudjelovao je u izradi urbanističkih planova brojnih gradova i naselja te objavljivao stručne radove o urbanizmu, čime je dodatno utjecao na razvoj struke. Njegov interes za organizaciju urbanističke službe i planiranje gradova bio je širok i sustavan.