Zemlja čestih potresa: Od čega su građene kuće u Japanu?

Zemlja izlazećeg sunca, nažalost je poznata po čestim potresima. Japan se nalazi u seizmički aktivnoj regiji jer se tamo sudaraju čak četiri tektonske ploče. Nedavni je potres magnitude 7,6 po Richteru na poluotoku Noto potegao pitanje izgradnje kuća u Japanu i njihove izdržljivosti na potrese. Neizvjesna svakodnevica koju uzrokuje ova prirodna katastrofa, dovela je do preventivnog djelovanja u obliku izgradnje kuća otpornijih na potrese. Tradicionalne japanske kuće uglavnom su građene od drveta. No, u posljednje vrijeme, donošenjem ozbiljnih građevinskih zakona, kuće postaju sve sigurnije.

Japan je 2024. godinu dočekao uz razoran potres magnitude 7,6 po Richteru. Epicentar je bio na poluotoku Noto. Međutim, Japanci su navikli na život s ovom prirodnom katastrofom. Kroz godine su razvili kolektivnu svijest o važnosti zaštite od potresa. Zbog toga je javnost o ovoj temi uvijek informirana i spremna za učinkovit odgovor u slučaju seizmičkim događaja.

Tradicionalne japanske kuće imaju karakterističan i prepoznatljiv izgled. Najčešće se za izgradnju takvih kuća koristi drvo. Ukoliko okućnica ima ogradu, ona je obično od opeke, kamena Oya (vrsta vulkanske stijene) ili od drvenih dasaka. Rijetki imaju i metalnu ogradu. U nekim slučajevima, umjesto ograde, može se posaditi živica.

Kako bi se spriječilo da vlaga iz tla uđe u kuću, pod je povišen nekoliko desetaka centimetara. Potporanj su mu horizontalne drvene grede. Prostorije poput kuhinje i hodnika imaju drvene podove, ali ostale u kojima sjede ljudi, poput dnevnog boravka, prekrivene su prostirkama zvanim ‘tatami‘. One su tradicionalno rađene od rižine slame, ali danas se rade od polistirenske pjene. Zbog toga što ljudi često sjede na ‘tatamiju’, običaj je skidati cipele pri ulasku u japansku kuću.

Nekada su zidovi kuća bili izrađeni od tkanog bambusa ožbukanog zemljom s obje strane. Danas je, međutim, u upotrebi mnogo različitih vrsta materijala. Često se koristi šperploča. Brojni krovovi su u prošlosti bili prekriveni šindrom ili slamom, ali danas su u pitanju moderniji materijali. Iako se krovovi u različitim regijama Japana razlikuju, svima im je zajedničko da imaju nagnute, a ne ravne krovove. To je zbog lakšeg protoka kišnice.

Jedna od karakteristika japanskih kuća je da imaju veliki krov i strehe kako bi se zaštitili od vrućeg ljetnog sunca, a drvena konstrukcija kuće podržava težinu krova. Ljudi su dugo bili uvjereni da su konstrukcije od drveta otporne na potrese. Praksa je pokazala da to ipak nije tako.

Zakonski okviri gradnje

Japanski građevinski zakoni su zbog čestih potresa danas vrlo strogi. Prilikom gradnje kuće, u obzir se uzimaju faktori kao što su vrsta tla, dubina temelja i visina objekta. Također se zahtijeva da kuće imaju fleksibilnu strukturu koja se može kretati zajedno sa zemljom tijekom potresa, prenosi housingjapan.com.

Moderne kuće opremljene su sigurnosnim sustavima koji mogu otkriti potrese i automatski isključiti plin i struju kako bi se spriječili požari. Mnoge kuće imaju i automatske sustave za gašenje požara i rasvjetu koja se pali kako bi ljudi u slučaju potresa brže pronašli izlaz iz kuće.

Čak su i japanski vlakovi opremljeni seizmičkim senzorima koji u slučaju potresa automatski zaustavljaju vlak, a time se osigurava veća sigurnost putnika. Na svu sreću, u Japanu postoje područja koja su relativno manje sklona seizmičkim aktivnostima. Najsjeverniji japanski otok Hokkaido udaljen je od mjesta na kojima se spajaju tektonske ploče. Stoga na njemu u prosjeku ima i manje potresa.

I Hrvatska je osjetila razornu moć ove prirodne katastrofe. Godine 2020. Petrinju je pogodio potres magnitude 6,4 po Richteru. Pogledajte ovdje kako više od tri godine nakon samog događaja napreduje obnova razrušenih kuća.