Mostovi imaju mogućnost vratiti život na otoke, ali gdje bi se trebali graditi?
Broj stanovnika jadranskih otoka iz godine u godinu sve je manji, a pravo stanje pokazat će predstojeći popis stanovništva. Mladi odlaze zbog školovanja, a ne vraćaju se zbog zaposlenja. Kao potencijalno rješenje jednog od ključnih problema gotovo svih jadranskih otoka nameće se gradnja mostova kojima bi se oni povezali kako međusobno, tako i s kopnom. No, s kojim mostom krenuti?
Krčki most | foto: Pixabay
Već izgrađeni mostovi, poput Krčkog ili mosta u Tisnom, uvelike su promijenili život na otoku.
Život na otocima mijenja se iz dana u dan, neovisno o turističkoj sezoni. Sve više ljudi, posebice mladih obitelji, upravo zbog toga svoju sreću odlučilo je okušati na kopnu, dalje od otočkog života. Skorim završetkom priče o gradnji Pelješkog mosta otvaraju se i pitanja glavnih problema otoka među kojima se, uz pitanje zaposlenja, a kojim bi se ono potencijalno riješilo, javlja pitanje prometne povezanosti kako među otocima, tako i otoka s kopnom.
Koliko bi poboljšanje prometne povezanosti jadranskih otoka utjecalo na promjene života na samom otoku može se vidjeti prema primjerima otoka koji su mostom već spojeni s kopnom, poput Krka. O važnosti povezivanja otoka s kopnom govori i slučaj Pašmanskog mosta kojeg stanovnici ovog otoka iščekuju s nestrpljenjem. No, gradnja kojeg mosta bi trebala biti iduća?
Krčki most
Krčki most, prvotno zvan Titov most, spaja otok Krk s kopnom. Most, duljine 1.430 metara, izgrađen je krajem 1970-ih godina i trenutno drži titulu najvećeg izgrađenog prekomorskog mosta na Jadranu. Krčki most tvore dva veća mosna luka koja se spajaju preko otočića Sv. Marko.
Osorski most
Ovaj razmjerno najstariji otočni most na Jadranu povezuje otoke Cres i Lošinj. Riječ je o pokretnom mostu na kojem se, posebice tijekom turističke sezone, bilježi velik promet. Most se za kopnena vozila spušta dva puta dnevno, a njime se premošćuje kanal dubine oko tri i pol metra. Osorski most obnovljen je 2018. godine za što je bilo potrebno demontirati stare i dotrajale dijelove te ih zamijeniti novima.
Paški most
Armiranobetonski lučni most preko Ljubačkih vrata povezuje otok Pag s kopnom. Paški most, duljine 301 metar i visine 28 metara, u promet je pušten 17. studenog 1968. godine.
Virski most
Izgradnja Virskog mosta započela je 1974. godine, a u promet je most službeno pušten 24. travnja 1976. godine. Mostom je tada povezan otok Vir s kopnom, odnosno Ravnim Kotarima. Dužina mosta iznosi 378 metara, a s nasipima s jedne i druge strane ukupna duljina iznosi 443 metara. Konstrukciju drži devet nosećih betonskih stupova i dva dodatna u nasipima na krajevima mosta. Riječ je o jednom od najduljih mostova takve vrste izgrađenih kod nas u to vrijeme 20. stoljeća.
Most u Tisnom
Podizni most u Tisnom otok Murter povezuje s kopnom. Takozvani ‘Tišnjanski most’ sagrađen je početkom 18. stoljeća, a 1968. godine zamijenjen je pokretnim mostom koji je do danas više puta renoviran. Most se nekada podizao ponešto drugačije nego danas – ručno, pomicanjem mosta u stranu.
Čiovski most
Novi Čiovski most u promet je pušten 2018. godine. Most, ukupne vrijednosti preko 200 milijuna kuna, dug je 547 metara, a gradio se više od tri godine. Riječ je o pokretnom grednom mostu s čeličnim rasponskim sklopom kojim se nastojala osigurati bolja prometna povezanost otoka Čiova s kopnom te smanjiti negativne utjecaje na povijesnu jezgru Trogira. Mostom, osim automobila i vozila ostalih kategorija, mogu prometovati i biciklisti i pješaci.
Manji međuotočni mostovi
Kraj spomenutih velikih jadranskih mostova postoji i nekolicina manjih. Među njima su međuotočni most koji povezuje Ugljan i Pašman te most Lastovo-Prižba, a trenutno je u nastajanju i plan izgradnje mosta kojim će se Pašman povezati s kopnom.
No, s obzirom na to da broj stanovnika na otocima iz godine u godinu sve više opada zbog čega oni polako propadaju i postaju sve manje razvijene zone otvara se pitanje bi li se gradnjom novih mostova život vratio na otoke, odnosno koliko bi takva prometna povezanost utjecala na to da se brojni mladi vrate u svoje otočne domove ili jednostavno odluče na život na otoku.
