Poljud je kulturno dobro već 10 godina: Ovo su 4 razloga koji objašnjavaju zašto, jedan je jako kontroverzan

Ministarstvo kulture je, na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, 30. studenoga 2015. godine donijelo rješenje kojim se utvrđuje da Gradski stadion Poljud u Splitu ima svojstvo kulturnog dobra. Uz rješenje je priložena i kopija katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, od 20. listopada 2015. godine, s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra.

Ovim dokumentom tada je određeno i da se zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih međa mogu poduzimati samo uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Splitu. Uz to, navodi se i da Grad Split, kao vlasnik stadiona, može odobriti korištenje prostora za različite događaje, ali na način da se isključi svaka devastacija ili oštećenje kulturnog dobra. U ovom kontekstu Grad Split dužan je brinuti se o održavanju Poljuda u skladu s odredbama Konzervatorskog odjela u Splitu i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 

Tako je za Poljud prije nešto više od 10 godina osigurana posebna zaštita zbog, kako stoji u rješenju, 'iznimne arhitektonske i urbanističke vrijednosti kulturnog dobra', uz napomenu da svi zaštitni i drugi radovi na građevini moraju u potpunosti poštovati autorsku misao projektanta u pogledu izvornog oblikovanja i materijala.

Rješenje kojim se utvrđuje da Gradski stadion Poljud u Splitu ima svojstvo kulturnog dobra sadrži i obrazloženje koje smo detaljno pročešljali. Ovo su ključne stavke.

Poljud | foto: screen shot Rješenje o Poljudu kao kulturnom dobru / Ministarstvo kulture

1. Arhitektonska vrijednost i Magaš

Kako stoji u obrazloženju, veliki stadion splitskoga nogometnog kluba Hajduk sagrađen je 1979. godine u splitskom predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš (1930. – 2013.). Realizacija projekta vezana je uz VIII. Mediteranske igre, koje su se 1979. godine održale u Splitu. Iste godine autor je dobio priznanje – nagradu 'Borba' za arhitekturu i urbanističko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu.

Poznat i kao 'Poljudska ljepotica', stadion je doista izniman i višestruko zanimljiv u arhitektonskoj kompoziciji. Iz ortogonalne projekcije, odnosno iz zraka, njegova je forma čisti krug, dok je iz središnje osi rastvorena poput školjke. Bokove školjke, koji su u unutrašnjosti izdignuta lučna gledališta (tribine), izvana pridržavaju moćna armiranobetonska rebra.

Gledališta su postavljena na zapadnoj i istočnoj strani školjke, dok je razdjelnica ostavljena kao slobodan, nenatkriven prostor. Tlocrtnom i lučnom formom rešetkasti krov smione metalne konstrukcije prati gledalište. S obodne zone oko stadiona 12 mostova širine 6 metara, s rasponom od 30 do 40 metara, te osam ulaznih stubišta vode posjetitelje neposredno u gledalište.

Mostovi nadvisuju duboki 'opkop' u kojem su, ispod tribina, smješteni poslovni prostori. Pristup samome terenu omogućuju tri glavna ulaza, a na sjevernom dijelu zapadne tribine nalazi se ulaz za natjecatelje i svečane mimohode.

Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud - Tehnička dokumentacija i digitalne podloge

2. Jedinstvena krovna konstrukcija

Zanimljivo, jedan od razloga zbog kojih je Poljud danas kulturno dobro leži, paradoksalno, u stavki zbog koje se velikim dijelom uopće počelo govoriti o rušenju – krovnoj konstrukciji koja je prošloga ljeta stradala tijekom jakog nevremena.

Naime, kako se navodi u obrazloženju Ministarstva kulture, krovna konstrukcija tipa Mero ima raspon od 206 metara i najveća je te vrste u svijetu, a njezin sferni oblik također je novina koja je u vrijeme gradnje prvi put izvedena u svijetu. Poprečna dužina krovne konstrukcije iznosi 44 metra, a najviša točka krova nad terenom doseže 36,7 metara.

U krovnu konstrukciju, koja u potpunosti natkriva obje tribine, ugrađeno je 20.000 četvornih metara lexana (transparentnog pokrova), 12.384 cijevna čelična štapa i 3.525 čvornih kugli. Napominje se i da transparentni krov od lexana upija do 70 % ultraljubičastih zraka te tako sprječava prekomjerno zagrijavanje zraka pod krovom. Na obodu i unutar krovne konstrukcije smješteni su reflektori rasvjete stadiona koji osiguravaju ujednačenu osvijetljenost cijelog terena.

Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud - Tehnička dokumentacija i digitalne podloge

3. Olimpijski gabariti

Kao jedna od razloga navodi se i da je borilište stadiona olimpijskih razmjera. Travnjak je dimenzija 105 × 68 metara. Oko travnjaka nalazi se atletska staza s osam pruga, a duž istočne strane dvostruko skakalište za skok u dalj i troskok. Uz atletsku stazu nalaze se i zaletišta za skok u vis i skok s motkom te sektori za bacanje kugle, diska, kladiva i koplja. Ukupna površina presvučena tartanom iznosi 7.300 četvornih metara.

Na zapadnoj tribini ima 12.707 sjedećih mjesta, a na istočnoj 13.217. Ispod zapadne tribine, na 11.000 četvornih metara, smještene su svlačionice, saune, mali bazeni, dvije male dvorane, velika dvorana s umjetnom travom, spavaonice, uredi, dva svečana salona, TV-sala, trofejna dvorana, klupske prostorije, kuhinje, praonice, skladišta i sanitarni čvorovi. Na površini od 9.100 četvornih metara ispod istočne tribine nalazi se poslovni prostor s uredima.

Zona oko stadiona, površine 60.000 četvornih metara, namijenjena je pješacima, a sastoji se od asfaltiranih i zelenih površina. Osim po arhitektonskoj koncepciji, stadion se izdvaja i jedinstvenom krovnom konstrukcijom težine 680 tona, površine 18.000 četvornih metara i dimenzija 205 × 47 metara, čiji su projektanti, prema autorskoj zamisli Borisa Magaša, u natječajnom radu Marijan Blažina, a u izvedbenom radu i izradi tehničke dokumentacije Boženko Jelić i Ante Mihanović.

Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud - Tehnička dokumentacija i digitalne podloge

4. Odeon za čovjeka uklopljen u okruženje

O genezi ideje splitskoga stadiona, kako piše njegov autor Boris Magaš, svjedoči niz skica i nacrta, od kojih je dio sačuvan i objavljen u časopisu Čovjek i prostor iz 1979. godine. Od ideje školjke, koja se razvila iz promišljanja lokacije u odnosu na krajolik, do ideje grčkoga odeona, arene i theatrona u promišljanju funkcionalnog oblikovanja stadiona koji posjeduje odeonske i akustičke karakteristike iznimne izražajnosti.

U genezi stadiona kroz graditeljsku povijest Magašev stadion nadovezuje se na suvremenu arhitektonsku misao o konceptu stadiona velikoga hrvatskog arhitekta Vladimira Turine (autora stadiona u Maksimiru, stadiona Banjica u Beogradu i stadiona u Teheranu), koji je afirmirajući ideju otvorenosti stadion vratio krajoliku. U tom segmentu, baštineći povijest graditeljstva, Magaš istodobno daje individualni autorski doprinos, stvarajući istinski suvremenu arhitekturu koja je obilježila povijest arhitekture posljednje četvrtine 20. stoljeća.

U obrazloženju se u ovom kontekstu citira i A. Pasinović, koji je svojedobno rekao kako je 'poljudski stadion svojim urbanističkim i arhitektonskim konceptom prije svega gradski i pješački, stadion približen čovjeku i njegovu doživljaju prostora, oblikovno otvoren budućnosti, a istovremeno usredotočen na grad i čovjeka u njemu'.

Na kraju, valja istaknuti da je Gradski stadion Poljud, smješten u prirodnom okruženju Kaštelanskoga zaljeva, vizurno orijentiran prema zelenilu Marjana, neznatno upušten u teren kako bi u različitim vizurama iskazao izuzetno lagan volumen koji u prostoru gotovo lebdi. Svojim smještajem, oblikovanjem i konstrukcijom svjedoči o iznimnim urbanističkim i arhitektonskim vrijednostima te posjeduje nezamjenjivu odrednicu suvremenosti.

Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud - Tehnička dokumentacija i digitalne podloge