Poticaji za samozapošljavanje u građevini ili kako od običnog bauštelaca postati sam svoj šef
Poticaj za samozapošljavanje u 2022. godini zatražilo je i dobilo 1.550 građevinaca koji su odlučili da više neće raditi za druge, a do kraja kolovoza 2023. isto je učinilo njih 825. Da bi ostvarili pravo na poticaj morali su napraviti održivi poslovni plan, te ga se i držati nakon što im je na račune isplaćen državni novac. Možda zvuči komplicirano, ali majstor za završne radove u građevini iz Osijek objašnjava da je procedura jednostavna, te savjetuje kako pametno pristupiti pokretanju posla u građevini uz državna sredstava.
samozapošljavanje | foto: Freepik
Prema Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera u 2023. godini, iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema budućoj djelatnosti poslovnog subjekta u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD). Prema NKD-u djelatnosti iz sektora ‘građevinarstvo’ mogu ostvariti državni poticaj za pokretanje vlastitog posla u iznosu od 15.000 eura, a ako njihovo poslovanje sadrži snažnu zelenu ili digitalnu komponentu od 20.000 eura.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) objašnjavaju kako navedeni iznosi predstavljaju najveći mogući iznos potpore koji se može dodijeliti sukladno registriranim djelatnostima. Dok se konačna visina dodijeljene potpore za samozapošljavanje određuje temeljem procjene opravdanosti početnog ulaganja iskazanog potrebama u dostavljenom poslovnom planu i troškovniku. Upravo je zbog toga ključno poslovni plan napraviti realno i točno.
Na što se poticaj može potrošiti
Naime, ukupni iznos potpore za samozapošljavanje dijeli se na fiksni i varijabilnog iznos. Fiksni iznos unaprijed je određen za inicijalne troškove osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove rada podnositelja zahtjeva kao jedne zaposlene osobe na puno radno vrijeme te uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja. Novac iz fiksnog iznosa može se potrošiti i na trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi i troškovi sitnog inventara. Ovo je dio potpore koji se ne mora pravdati.
No, zato se varijabilni dio potpore mora opravdati do posljednjeg centa, a prihvatljivi troškovi mogu se razvrstati u 4 kategorije. U prvoj je kupnja nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti te koja traje, odnosno se koristi u vremenu dužem od jedne godine poput strojeva, alata i informatičke oprema. U drugoj je kategoriji kupnja ili zakup licenciranih IT programa, u trećoj kupnja novih prijevoznih sredstava neophodnih za obavljanje djelatnosti, a u četvrtoj kupnja franšiza.
Također, kod varijabilnog iznosa treba znati da trošak PDV-a iskazan na računima kao i ostale vrste troškova koje se ne nalaze na popisu prihvatljivih troškova nisu prihvatljive za financiranje. Kao i da svi navedeni prihvatljivi troškovi moraju biti nužni za izvođenje aktivnosti navedenih u poslovnom planu, odgovarati realnim tržišnim cijenama, te biti evidentirani na računu poslovnih subjekta u poreznoj ili računovodstvenoj dokumentaciji, s originalima dokumenata kojima se dokazuju navedeni troškovi.
Kako je posao pokrenuo knaufer iz Osijeka
Tihomir je odlučio od bauštelca koji je radio za drugog postati sam svoj šef 2019. godine. Potpore su onda bile nešto niže, no princip je bio isti. Poslovni plan nije zao napisati sam, no nakon što je promijenio nekoliko ‘gazda’ kod kojih nikada nije imao redovno radno vrijeme i prihode, bio je siguran da mora pokušati. Jer, iako je imao znanje, predanost i volju, trebao mu je početni kapital za kupnju skupog alata bez kojega vlastitog biznisa nema.
– Povukao sam za rukav šogora da mi napiše poslovni plan, on je računovođa i znao sam mi može pomoći. Objasnio sam mu što planiram raditi, kako želim razvijati posao, koliko ljudi planiram zaposliti kroz naredne dvije godine i, najvažnije, za što mi točno treba novac. Ispunili smo obrazac koji sam dobio od HZZ-a, sve poslali i već nakon tri tjedna stvar je bila riješena. Otvorio sam tvrtku, poslovni račun, potpisao ugovor i 75.000 kuna mi je sjelo na račun, priča Tihomir, te dodaje kako ni sam nije vjerovao da cijela priča u praksi izgleda tako jednostavno.
renoviranje stana | foto: Freepik
Trošenje novca po troškovniku i uz R1
Nakon što je novac ‘sjeo’ krenuo je, kako kaže, u kupovinu života, a popis mu je bio troškovnik iz poslovnog plana. Sve vrijeme si je u glavi ponavljao ono što su mu u HZZ-u rekli barem 10 puta – sva kupovina od poticaja obavlja se na R1.
Kako je njegov primarni posao ugradnja knaufa, te generalno završno uređenje zidova, najveći dio novca iz varijabilnog iznosa potrošio je na alat koji mu i danas služi upravo za obavljanje navedenih radova. Ukupno je na alat potrošio 35.000 kuna, a kupio je: dva izvijača za učvršćivanje knauf ploča i pripadajuće baterije, udarnu i čekić bušilicu, laser za obilježavanje područja rezanja, sabljastu pilu za tzv. ‘paranje’ zidova, građevinski usisavač, brusilicu za zidove, škare za lim i skele od 3, 5 i 7 metara. Novac od fiksnog iznosa kroz prvu je godinu, dok se posao nije u potpunosti zahuktao, potrošio na plaćanje doprinosa, troškova knjigovodstava i svakodnevne tekuće troškove poslovanja.
Da li je opstanak dugoročno moguć
Danas je Tihomirova tvrtka u trećoj godini poslovanja, uz sebe zapošljava još dva radnika. Iskren je, mogao bi ih zaposliti još četvero koliko posla ima, ali dobrog majstora teško je naći. Iako nudi dobre uvjete, odnosno one koje on nikada nije imao dok je radio za druge.
– Pristojno zarađujem za svoju obitelj, više nego dovoljno. Uz to isplaćujem redovno plaću za još dva radnika. Jedan ima plaću 1.000 eura, drugi je novi, pa je na 900 eura. Sve uredno, sa doprinosima, na račun, bez muljana. Nas trojica radimo zajedno, od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Svaki vikend slobodan, svako poslijepodne slobodno i ne pitam ih što rade u to vrijeme. Imaju plaćen prijevoz, topli obrok. Bilo bi bolje samo da mogu pronaći još dvojicu!, zaključuje svoju priču o samozapošljavanju naš sugovornik.
Doznajte ovdje sve o osiguranju gradilišta.
