Probijena druga cijev tunela Učka nakon gotovo tri godine rada

Nakon dugotrajnog procesa paralelnog probijanja cijevi s obje strane planine Učke, koji je trajao gotovo 1.000 dana, probijena je druga cijev tunela Učka. Stanovnici Istre i Kvarnera su uz brojne uzvanike koji su prisustvovali posljednjem dijelu probijanja tunela dugog 5.600 metara, jedva dočekali završetak radova na zasad trećem najvećem tunelu u Hrvatskoj, ali ne zadugo jer se radovi nastavljaju. Druga tunelska cijev mogla bi biti spremna za prometovanje idućeg ljeta, čime će se put od Zagreba do Pule skratiti na dva i pol sata.

Probijanje cijevi duže od 5 kilometara s više od 2000 odrađenih miniranja u tunelu Učka otežavao je velik broj jama i pukotina. Radovi još nisu gotovi jer slijedi postavljanje betonske obloge, asfaltiranje i opremanje tunela. Radovi teku i na pristupnim cestama. Na istočnom izlazu iz tunela bit će veliko odmorište, s kojeg će pucati pogled na cijeli Kvarnerski zaljev. Vrijednost ove faze radova je oko 200 milijuna eura.

Korišteno je preko 1000 tona tekućih eksploziva i emulzije, po prvi put u Hrvatskoj korištenih u tunelogradnji. Zatim preko 3000 tona čelika i više od 1,3 milijuna tona iskopa. Tunel ima 24 poprečna prolaza od kojih su 12 pješački i 12 za vozila u slučaju evakuacije i incidentnih situacija. Popis 10 najdužih tunela u Hrvatskoj možete pogledati ovdje.

Kako bi se Istarski ipsilon povezao s mrežom hrvatskih autocesta, morat će se u idućim mjesecima raditi i s istarske i s kvarnerske strane tunela. Što se tiče istarskog dijela, to su veliki infrastrukturni radovi poput izgradnje vijadukta iznad rijeke Mirne i vijadukta Limska draga, a što se tiče kvarnerskog dijela od tunela Učka do čvora Matulji, brza cesta postaje autocesta.

U realizaciju ovog cijelog projekta koji ima tri faze, pun profil autoceste od Pazina do tunela Učka, druga cijev tunela i završetak od tunela Učke do Matulja krenula je još 2016. godine, a vrijednost je 570 milijuna eura. Svečanosti završnog probijanja prisustvovao je premijer Andrej Plenković, resorni ministar Oleg Butković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Kao što smo već ranije pisali, na ovom projektu se umjesto običnog betona koristi ECOPact beton. Točnije, kako nam je objasnila Julija Škoro, direktorica održivosti u Holcim Grupi, koristi se nekoliko različitih receptura betona, a svaka ima od 30 do 33% manji ugljični otisak. Prilikom tog izračuna, veliki utjecaj ima i blizina gradilišta. Odnosno, u održivoj gradnji značajnu ulogu imaju upravo lokalni proizvodi i ono što je davno u prošlosti bilo normalno, a danas se voli naglasiti kao kratki lanac opskrbe.

Beton koji se koristi na projektu tunela Učka se proizvodi u tvornici u Vranji, ali u Hrvatskoj zapravo postoji 12 proizvodnih lokacija u 7 županija. Svi proizvodi koje Holcim nudi na hrvatskom tržištu su lokalne proizvodnje: cement, kameni agregat, šljunak, beton, betonski opločnici i proizvodi. Tunel Učka je prvi projekt na kojem su uspjeli pokazati ovaj potencijal, a mogu razviti recepturu za ECOPact beton za svaki projekt. Više o ovoj temi možete pročitati ovdje.