Razgovarali smo s predsjednikom buildingSMART-a: ‘Građevinski sektor možda nije dovoljno digitaliziran’

Ususret petnaestom održavanju stručnog skupa OTMC u Cavtatu, koje će se održati 21.9. – 24.9. u hotelu Croatia, razgovarali smo s jednim od govornika, predsjednikom buildingSMART Slovenija, Matjažom Šajnom. Glavna tema našeg razgovora je upravo bila digitalizacija u građevinskom sektoru.

Matjaž Šajn, foto: privatna arhiva

BuildingSMART je međunarodna organizacija, koja se bavi razvojem standarda za OPEN BIM. Misli se na ‘otvoreni’ BIM, gdje su informacije dostupne svima u otvorenim file formatima. Uz to, upravo je buildingSMART onaj koji izdaje BIM stručne certifikate. Jasno je da je u pitanju bitna organizacija za sve građevinare, pa tako i one u Hrvatskoj. Upravo zato će Matjaž Šajn, predsjednik BuildingSMART-a u Sloveniji, govoriti na ovogodišnjem stručnom skupu OTMC. Tim povodom smo s njim razgovarali.

Koje su stvari specifične i jedinstvene za buildingSMART, odnosno donose najviše koristi korisnicima?

Ova organizacija objedinjuje sve nas, koji se bavimo digitalizacijom u građevinarstvu. Zajedno radimo na kreiranju otvorenih standarda, koji se onda primjenjuju u svjetskim organizacijama za standardizaciju CEN i ISO. Znamo, da su podaci danas ‘nova nafta’, znači , podaci imaju veliku vrijednost. Ako su ti podaci otvoreni i standardizirani, onda je komunikacija između onih, koji surađuju na projektima, nesmetana i bez grešaka. Ovo je vrlo bitna osnova za optimizaciju procesa rada, a s time i osnova za smanjenje troškova i ubrzanje radova.

Trenutno je u procesu uvođenje korištenja eGrađevinskog dnevnika u Hrvatskoj – u stvari je slična ideja kao i ona iza korištenja buildingSMART-a. Mislite li da je ovaj digitalan način pristupa građevinskom procesu revolucionarizirao građevinu kao takvu? Zašto?

Moje je mišljenje, da je eGrađevinski dnevnik samo jedna od brojnih mogućih optimizacija u procesima rada tijekom građevinskog procesa, koji se može digitalizirati i s time ubrzati određene postupke rada. Na žalost ne poznam detalje ovog projekta, jer više pratim zbivanja u Sloveniji, a manje u Hrvatskoj. Ali svakako je pozitivno, da se procesi, koji su se do sada radili ručno, digitaliziraju.

Izdvojeni članak

Novo stručno izdanje HKIG-a: Smjernice za BIM pristup u infrastrukturnim projektima

U Hrvatskoj je trenutno građevinski sektor gotovo pa uopće ne-digitaliziran. Mislite li da je to problem? Zašto?

Ne bi rekao, da je građevinski sektor uopće ne-digitaliziran, ali možda nije dovoljno digitaliziran. Poznam dosta građevinskih firmi u Hrvatskoj, naročite projektantske kuće, koje koriste najsuvremeniju tehnologiju u svojim procesima rada. Ali sigurno je najviše rezerve kod izvođača , znači kod praćenja radova na gradilištu, kako je to slučaj i u drugim zemljama. Siguran sam, da je potrebno ubrzati procese digitalizacije kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj, da bi naša građevinska industrija bila konkurentnija na svjetskim tržištima.

Koji su neki od problema koji su lako rješivi digitalizacijom? Pomaže li digitalizacija pri postizanju transparentnosti?

Da, svakako digitalizacija pomaže kod transparentnosti. Ja često kažem, da možemo s digitalizacijom i BIM tehnologijom smanjiti rizik, da troškovi projekta ne bi išli izvan zadanog budžeta ili da bi se kasnilo u izvođenju. S BIM-om možemo bolje planirati i imati stvari pod kontrolom.

Postoji li otpor među građevinarima pri digitalizaciji? Što mislite, zašto je to tako?

Kao kod svake nove tehnologije i kod digitalizacije u građevinarstvu postoje brojni otpori i mišljenje, da digitalizacija nije potrebna. Ovi se stavovi mijenjaju jer je očito što se događa u svijetu i ne možemo pobjeći od ovih trendova. Moje je mišljenje da otpor digitalizaciji nije najveći problem, već je najveći problem još uvijek tehnologija i rješenja , koja bi stvarno bila jednostavna za korištenje i koja bi bila međusobno kompatibilna. Tu buildingSMART ima bitnu ulogu.

Izdvojeni članak

Bliži se datum uvođenja eGrađevinskog dnevnika: Objavljene upute za korištenje sustava

CGS Labs se bavi razvojem softwarea koji olakšavaju proces izgradnje. Imate li klijente u Hrvatskoj? Kako Hrvatska kotira po razini digitalizacije u sektoru građevine u odnosu na druge države? Koji su rezultati (ili možda bolje rečeno, posljedice) toga?

Da, CGS Labs razvija i prodaje svoje softvere Plateia, Ferrovia i Aquaterra u Hrvatskoj već više od 30 godina. Odlično surađujemo s firmom Studio Ars iz Rijeke, koja nas profesionalno zastupa istovremeno kvalitetno radi na uvođenju BIM pristupa. Zajedno radimo u Hrvatskoj s više od 200 poduzeća, koje žele unaprijediti svoje procese rada, posebno projektiranja na području prometne infrastrukture. U tom smislu nije Hrvatska daleko od razvijenih zemalja, tu smo svi negdje.

Razlika je samo između Slovenije, Hrvatske i ostalih razvijenih zemalja, da su vani bolje organizirani kod uvođenja digitalizacije u praksi. Tamo imaju punu potporu svojih država i ministarstva, a to je kod nas, i vjerujem i u Hrvatskoj, još uvijek veliki problem. Zato očekujemo više pažnje i potpore i sa strane države, jer na kraju krajeva pričamo o velikim ulaganjima javnih sredstava, posebno u infrastrukturne projekte, gdje bi morali trošiti racionalno. A digitalizacija baš to omogućava.