Riječka obilaznica dobiva važan čvor: Iskopan iz arhive, prvi korak procjena utjecaja na okoliš

Jedan od većih infrastrukturnih projekata na obali definitivno je nastavak izgradnje autoceste A7 koji bi po završetku radova 2026. trebao ubrzati put između Rijeke i Dalmacije. Ključni dio projekta rasterećenje je riječke obilaznice koja će dobiti novi prometni čvor – čvor Kozala. Temeljem zahtjeva nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, za izgradnju čvora na zaobilaznici Hrvatske ceste traže izradu Studije utjecaja zahvata na okoliš.

Prije nešto manje od četiri godine najavljena je daljnja izgradnja autoceste A7 koja će Rijeku približiti Dalmaciji. Jedan od ključnih dijelova trase je obilaznica Novog Vinodolskog, na kojoj se aktivno radi. Za samo prvu fazu radova čitave dionice autoceste procijenjeno je da bi mogli doseći vrijednost od 63 milijuna eura, a ugovori s odabranim izvođačima su potpisani još 2021. godine.

Prije završetka planiranog na proljeće 2026. godine, u sklopu gradnje sprema se i realizacija važnog čvora Kozala, za što prvo valja izraditi Studiju utjecaja zahvata na okoliš. Vrijednost posla procijenjena je na 44.000 eura.

Podsjećamo, projekt ulazi u mrežu gradskih prometnica kojima bi se trebalo poboljšati prometnu integraciju riječke obilaznice. Još 2023. godine naručen je izrada glavnog projekta za izgradnju čvora, a na natječaju je posao dobila tvrtka ZG projekt. Iste godine, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović najavljivao je ishođenje dozvole u 2024., no realizacija čvora ipak se nešto otegnula.

Važan čvor na A7

Hrvatske autoceste u sustavu javne nabave pokrenule su postupak nabave za izvođača Izrade Studije utjecaja zahvata na okoliš i provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš za čvor Kozala na autocesti A7. Još u siječnju 2024. godine, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš, objavilo je Informaciju o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na predmetnom čvoru.

U dokumentu stoji kako je pravnim temeljem za vođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrđeno da se za zahvate za koje je određena provedba ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš provodi prethodna ocjena prihvatljivosti za područje ekološke mreže u okviru postupka ocjene o potrebi procjene. Postupak ocjene se provodi jer nositelj zahvata planira izgradnju čvora na autocesti, a sada je konačno objavljen i postupak nabave za izradu neophodne Studije.

Zona izgradnje

Informacija koju objavljuje nadležno Ministarstvo detaljno opisuje zonu i sam čvor. Kako stoji u dokumentu, zona čvora Kozala se proteže od nadvožnjaka Kozala do ‘tunela’ za zaštitu od buke uz nebodere na Rastočinama. Konkretno, čvor za koji se traži izrada Studije utjecaja zahvata na okoliš bi prolazio između groblja na jugu i planirane zone poslovne namjene na sjeveru.

– Sjeverna strana dvora Kozala uključuje silaznu rampu s autoceste (os 6) duljine oko 586 m, koja počinje na rubu desnog traka sjevernog kolnika i pruža se do spoja na ulicu Kozala, i priključnu rampu na autocestu (os 9) duljine oko 754 m, koja počinje na spoju osi s ulicom Kozala i završavana rubu desnog traka sjevernog kolnika u smjeru čvor Škurinje. Južna strana čvora uključuje silaznu rampu iz smjera dvora Škurinje, priključnu rampu u smjeru dvora Orehovica (os 2), kružno raskrižje i priključke kružnom raskrižju.

Os 1 duljine oko 888 metara počinje na rubu desnog traka južnog kolnika i završava u kružnom raskrižju. Dok je os 2 duljine oko 343 metra i počinje u desnom traku južnog kolnika te završava u točki preklopa s osi 1, stoji u opisu zone zahvata.

Vijadukt i kružno raskrižje

Na početku osi 1 planiran je vijadukt Kozala-Jug duljine 165 metara. Kolnik svih osi čvora je širine 6,05 metara, a uključuje vozni, zaustavni i rubni trak. Kružno raskrižje je planirano na raskrižju osi 1 s licom Kozala, Baštijanovom i ulicom Ante Kovačića.

– Nositelj zahvata je uz zahtjev o provedbi postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš dostavio Elaborat zaštite okoliša. Na temelju Elaborata traže se mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima o tome je li moguće očekivati značajan negativan utjecaj na područje njihove nadležnosti, navodi službeni dokument.

Ovdje pročitajte više o peticiji koju su pokrenuli građani Kantride jer ne žele da se pored stadiona uz obalu izgrade i tri mega nebodera.