Split između odluka i nasljeđa: Sudbinu Poljuda presudit će stručnjaci za lexan, beton i armaturu

Grad Split u proteklom tjednu ponovno se našao pred jednom od najvažnijih infrastrukturnih odluka u novijoj povijesti. Rasprave o sudbini Stadion Poljud su se intenzivirale posljednjih mjeseci, a kulminirale su tematskom sjednicom Gradskog vijeća koja je donijela jasne zaključke o potrebi razvoja nove sportske infrastrukture.

U širem kontekstu, riječ je o sukobu dviju ideja, očuvanja arhitektonske i kulturne baštine te potrebe za modernim stadionima koji zadovoljavaju suvremene standarde. Poljud, kao dom HNK Hajduk Split, pritom nije samo sportski objekt, već simbol identiteta grada. Svima je to jasno, i tomu bi svi još dugo raspravljali, ali odluke više ne mogu odgađati.

Pitanje više nije hoće li se nešto poduzeti, nego u kojem smjeru će Split krenuti. Upravo zato zaključci Gradskog vijeća predstavljaju početak konkretizacije dugogodišnjih rasprava.

Zaključci Gradskog vijeća

U središtu političke rasprave našla se jasna poruka – Split treba moderan nogometni stadion te zaseban atletski objekt na Brodarici. Time se prvi put ozbiljno otvara mogućnost napuštanja koncepta Poljuda kao višenamjenskog stadiona.

Zaključci također naglašavaju potrebu hitnog djelovanja i korištenja dostupnih izvora financiranja, uz kontinuirano izvještavanje Gradskog vijeća. Kao važna podloga za buduće odluke navodi se i rad stručne skupine koja će analizirati stanje konstrukcije Poljuda. Uz to, podržana je i ideja izgradnje kampa za HNK Hajduk Split u Stobreču.

- Jedna od podloga za donošenje potrebnih odluka bit će nalazi stručne skupine za armirano-betonsku i krovnu konstrukciju Gradskog stadiona Poljud koju će osnovati Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH.

Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud - Tehnička dokumentacija i digitalne podloge

Studija izvodljivosti

U posljednjih nekoliko mjeseci ključnu ulogu u raspravi ima predstavljena studija izvodljivosti, koja je ponudila četiri moguća scenarija razvoja. Među njima su sanacija postojećeg stadiona, izgradnja novog stadiona na istoj lokaciji, gradnja na Brodarici te potpuno nova lokacija uz razvoj šireg kompleksa.

Studija je otvorila prostor za strateško promišljanje, ali je istovremeno izazvala i brojne kritike zbog nedostataka i nejasnoća. Procjene troškova kreću se od oko 184 milijuna eura za obnovu pa sve do gotovo 700 milijuna eura za najambicioznije opcije.

Važno je naglasiti da studija ne donosi odluku, već služi kao okvir za političke i stručne procjene. Upravo zato ona predstavlja početak procesa, a ne njegov kraj. U javnom prostoru često se pojednostavljuje njezina uloga, iako je riječ o kompleksnom dokumentu koji obuhvaća financijske, urbanističke i sportske aspekte. U konačnici, odluka će ovisiti o tome koji će se scenarij pokazati održivim. Studija je tako postala temelj nove faze rasprave o Poljudu.

Zaustavljena obnova

Jedan od ključnih elemenata aktualne situacije jest činjenica da je projekt obnove Poljuda već postojao i bio zaustavljen. Natječaj za rekonstrukciju, vrijedan više od 20 milijuna eura, poništen je nakon novih oštećenja i žalbenih postupaka, čime je cijeli proces vraćen na početak.

Ova činjenica bitno mijenja perspektivu jer pokazuje da Split nije krenuo od nule, već je već imao konkretan plan koji nije realiziran. Time se dodatno produbljuje dilema između obnove i izgradnje novog stadiona.

U međuvremenu, javni diskurs postao je izrazito polariziran, od onih koji zagovaraju rušenje do onih koji inzistiraju na očuvanju. Stručnjaci pak upozoravaju kako bi odluke trebale biti temeljene na analizi, a ne emocijama.

Upravo zato se sve više naglašava važnost uključivanja neovisnih eksperata. Jer epizoda s poništenim natječajem pokazuje koliko je proces kompleksan i podložan promjenama. Ujedno potvrđuje da je vrijeme ključni faktor.

Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud - Tehnička dokumentacija i digitalne podloge

Poljud kao kulturno dobro

Jedan od najvažnijih argumenata u raspravi jest činjenica da je Stadion Poljud zaštićeno kulturno dobro još od 2015. godine. Ta odluka temelji se na njegovoj iznimnoj arhitektonskoj vrijednosti i značaju koji nadilazi lokalne okvire.

Ističu se da je riječ o remek-djelu arhitekta Borisa Magaša, koje uživa međunarodno priznanje.
Upravo zbog tog statusa, svaka intervencija na stadionu podliježe strogim konzervatorskim uvjetima. Što dodatno komplicira mogućnosti rekonstrukcije, ali i ograničava opcije radikalnih zahvata.

U raspravama se često naglašava da bi rušenje takvog objekta bilo presedan i gubitak kulturne baštine. S druge strane, zagovornici novih rješenja tvrde kako zaštita ne smije blokirati razvoj. Upravo taj sukob čini srž aktualne debate. Poljud tako više nije samo pitanje sporta, već i kulture, identiteta i odnosa prema prostoru.

Rekonstrukcija

Primjeri iz svijeta, poput obnove stadiona Camp Nou ili San Siro, pokazuju da rekonstrukcija može biti održiv model koji spaja tradiciju i modernizaciju. Upravo takav pristup često se navodi kao mogući kompromis za Split. S druge strane, izgradnja potpuno novog stadiona otvara prostor za suvremene funkcionalnosti i komercijalne sadržaje.

Odluka između ta dva pristupa neće biti jednostavna, osobito u kontekstu financijskih ograničenja i političkih okolnosti. Dodatni izazov predstavlja i činjenica da grad već ima proračunske probleme, što dodatno komplicira realizaciju velikih projekata.

Ipak, jasno je da će konačna odluka imati dugoročne posljedice za razvoj Splita. Ona neće definirati samo sportsku infrastrukturu, već i urbanistički smjer grada. Upravo zato se od procesa očekuje visoka razina stručnosti i odgovornosti.