Tomašević otvorio radove na novom vrtiću: Komentirao i projekt Dječje bolnice Srebrnjak
Gradonačelnik Zagreba otvorio je radove na dječjem vrtiću u Odranskom Obrežu nakon što je ideja o vrtiću postojala devet godina. U sljedeće dvije godine Grad je prijavio 21 projekt – 13 novih vrtića i 8 proširenja kapaciteta vrtića. Na redovnoj konferenciji za novinare komentirao je i projekt nove Dječje bolnice Srebrnjak.
Tomašević uručuje povelju ravnateljici vrtića | Screenshot/Facebook
Tomašević je danas prisustvovao na svečanom otvorenju radova novog dječjeg vrtića u Odranskom Obrežu, a vrtić će biti područni vrtić Dječjeg vrtića Botinec. Ideja za taj vrtić je nastala 2013. godine, a tek sada se započinje s prvom fazom, koja je zapravo rušenje starog objekta. Faza će trajati otprilike mjesec dana, nakon čega slijedi gradnja novog objekta, na istom mjestu. Nakon otvaranja održao je redovnu konferenciju za novinare na kojoj je najavio 150 novih sunčanih elektrana na krovovima javnih zgrada. Na pitanja novinara, komentirao je i situaciju oko projekta Dječje bolnice Srebrnjak koji stoji već dvije i pol godine, a postoji šansa da će Zagreb izgubiti EU poticaje zbog stagnacije projekta.
– To su moderne zgrade dječjih vrtića koji nisu samo dječji vrtići, nego u popodnevnim i večernjim satima dvorane koje imaju poseban ulaz, koje će služiti kao mjesta susreta za različite programe i potrebe cijele lokalne zajednice. Ova zgrada vrtića imat će multifunkcionalnu namjenu, isto kao i zgrada dječjeg vrtića u Kašini na kojoj smo otvorili radove prije više od mjesec dana. To je standard s kojim krećemo u izgradnju vrtića diljem Zagreba, rekao je Tomašević.
Gradonačelnik je napomenuo i kako je prioritet gradske uprave proširenje kapaciteta dječjih vrtića. Zagreb trenutno ne poštujepedagoški standard, kao i drugi veliki gradovi u državi. Vrtići su prenatrpani, a interes je puno veći nego što su kapaciteti. Ipak, dječji vrtići u Zagrebu su među najjeftinijima od svih velikih gradova u Hrvatskoj, a iz proračuna se subvencioniraju i privatni i vjerski dječji vrtići. U naredne dvije godine se planira izgraditi ukupno 13 novih dječjih vrtića diljem Zagreba.
21 novi projekt
– Grad Zagreb je prijavio 21 projekt na natječaj Nacionalnog plana i oporavka za sufinanciranje gradnje dječjih vrtića. To je apsolutni rekord: trinaest novih dječjih vrtića i nadogradnje i proširenje kapaciteta na njih osam. Vrijednost tih projekata je čak 555 milijuna kuna za sljedeće dvije kalendarske godine. Što se tiče sufinanciranja iz EU, Grad Zagreb se nalazi u posebnom položaju jer prema indeksu razvijenosti Zagreb spada u iznadprosječno razvijenu jedinicu lokalne samouprave, i možemo dobiti samo sufinanciranje iz EU sredstava. Nažalost, naše procjene su da ćemo od ovih 555 milijuna kuna dobiti samo jednu četvrtinu sredstava iz EU fondova, ostalo ćemo financirati iz proračuna, zaključio je Tomašević.
Tomašević je napomenuo i kako neće odustati od izmjene mjere roditelj odgojitelj jer se taj novac mora osigurati kako bi se moglo izgraditi dovoljno vrtićkih kapaciteta. Detaljnije o vrtićima i školama koje će Zagreb izgraditi možete pročitati ovdje.
Inače se utorkom održava redovna konferencija za novinare, no tada će se održati sjednica skupštine grada Zagreba, pa se konferencija održala odmah nakon otvaranja radova na dječjem vrtiću. Tomašević je na konferenciji najavio jednu od najbitnijih točaka sutrašnje skupštine. Osniva se novo trgovačko društvo u vlasništvu grada Zagreba, Zagrebački sunčani krovovi d.o.o..
Osniva se novo trgovačko društvo
– Zagreb je zajedno s Regionalnom energetskom agencijom (REA), koje je Zagreb suosnivač, pripremio idejne projekte i zahtjeve za ishođenje elektroenergetske suglasnosti za prvih 150 sunčanih krovova, odnosno solarnih panela na javnim zgradama. Radi se o ukupnom kapacitetu od preko 10 MW i ukupne investicijske vrijednosti od 75 milijuna kuna. Prema zakonu, da bi se prodavala električna energija u mrežu, to ne može obavljati nitko drugi osim trgovačkog društva, i zbog toga idemo u osnivanje trgovačkog društva. Društvo će imati direktora koji će volonterski obavljati posao bez zaposlenih, jer će se sve odvijati na ovim projektima u sklopu sporazuma između Zagreba i REA-e. Ne mijenja se ništa osim modela, kako bi sve bilo u skladu sa zakonom i kako bi Zagreb mogao prodavati električnu energije, objasnio je Tomašević.
Cijene električne energije su otišle u nebo, a za očekivati je i da će nastaviti rasti do kraja godine. Zato Zagreb kreće u energetsku tranziciju i pokušat će pomoći pri postavljanju solarnih elektrana na sve javne zgrade, kako bi se smanjili troškovi energije za 80%, ali i emisija CO2, također za 80%. Nedavno su otvorena dva takva projekta, na školi i domu za starije i nemoćne, o čemu možete pročitati više ovdje.
Gradonačelnik je govorio i o projektu izgradnje Dječje bolnice Srebrnjak te odgovorio na pitanja hoće li se projekt nastaviti. Napomenuo je kako gradske ustanove ne mogu otići u stečaj, za razliku od gradskih poduzeća i kako uvijek grad Zagreb kao osnivač mora pokriti sve dugove svih ustanova u cijelosti.
Što je s dječjom bolnicom Srebrnjak?
– Nije pitanje da li projekt ide dalje, nego kako ide dalje. Projekt je trebao trajati dvije i pol godine, a trebao je završiti u veljači 2022. godine. U prve dvije godine se nije napravilo ništa i time je cijeli projekt doveden u pitanje. Grad Zagreb je dao suglasnost kao osnivač bolnice, mi smo ti koji odgovaramo za sve dugove koje bolnica napravi, mi smo ih dužni pokriti u cijelosti. Mi smo odgovorni za bilo koju situaciju u kojoj se nađe bolnica gdje projekt ne bi bio završen do kraja i gdje bi troškovi koji su se potrošili morali ići na gradski proračun. Ja to neću dozvoliti. Niti si to proračun može dozvoliti, naglasio je.
Gradonačelnik je iznose projekta bolnice stavio u perspektivu. Tako je spomenuo kako je samo za dječje vrtiće potrebno 400 milijuna kuna u sljedeće dvije godine, i to uz sufinanciranje EU sredstava, koje će iznositi 130 milijuna kuna.
– Iz te perspektive, moja je odgovornost da trošak tog projekta ne padne na proračun grada Zagreba. Postoje dvije opcije. Jedna opcija je da se vidi je li moguće faziranje, tu odluku donosi Europska komisija. Međutim, svi novi troškovi koji nastaju do odluka, ako odluka bude negativna, padaju na proračun grada Zagreba. Druga opcija je da se projekt prijavi za sljedeću Europsku perspektivu, a tada bi imao dosta vremena da se u cijelosti završi i da ništa od novca koji ne mora, ne padne na proračun Zagreba. I to je moja odgovornost kao gradonačelnik grada Zagreba, rekao je.
Danas je sastanak u ministarstvu na kojem će se ustanoviti što je potrebno da bi se prijavilo Europskoj komisiji za faziranje. Mora se ustanoviti rizik kolike su šanse da odluka bude negativna. Dodao je kako vjeruje u ovaj projekt, no ne tako da on bude trošak proračuna grada Zagreba. No, naglasio je kako mora biti financiran iz EU jer si ga Grad Zagreb ne može priuštiti.
– Ja neću preuzimati odgovornost za nešto što je napravljeno prije mene. Dvije godine projekta su otišle u vjetar zato što je bivši gradonačelnik imao svađe s bivšom upravom. Zato što je izvođač radova, koji nije izabran za vrijeme mog mandata, jednostavno raskinuo ugovor, da sad na kraju proračunski porezni obveznici snose trošak, to neću dozvoliti, zaključio je.
