O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Hrvatske željeznice | Foto: HŽ
Hrvatska je novom Uredbom o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) uvrštena u još dva dodatna koridora, od kojih jedan uključuje željezničku prugu od Oštarija, preko Knina do Splita, tzv. ličku prugu. Time se povećavaju izgleda da će obnova te pruge biti sufinancirana sredstvima EU fondova.
S obzirom na nove Uredbe TEN-T-a, kreće se u detaljniju analizu koja prethodi obnovi pruge. Lička pruga, duža nešto više od 320 kilometara, morat će zadovoljiti standarde koridora. Drugim riječima, mora biti dvokolosiječna, elektrificirana te osposobljena za brzinu vlakova do 160 kilometara na sat, prenosi slobodnadalmacija.hr.
Aktivnosti oko izrade službene dokumentacije, sa studijama izvodljivosti i troškovnikom, HŽ Infrastruktura započet će nakon službenog usvajanja revidirane TEN-T Uredbe, što se očekuje u travnju. Prema dosadašnjem iskustvu, za ishođenje svih ugovora i provođenje projekta, bit će potrebno oko šest do deset godina, a novi prometni pravci tek su prihvaćeni.
Ulaganja u ličku prugu već su počela. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti misli se uložiti 40 od ukupno planiranih 100 milijuna eura u modernizaciju i obnovu signalno – sigurnosnih uređaja te obnovu infrastrukture u kolodvorima Drniš, Perković, Labin i Kaštel Stari.
U punu funkciju regulacije prometa na pruzi Oštarije – Knin – Split, već su u 12 kolodvora pušteni elektronički signalno – sigurnosni uređaji koji će ubrzati putovanje i ukinuti ograničenja vožnji koje su bile na snazi. Do kraja godine, u isti bi se sustav trebalo integrirati sveukupno 17 kolodvora, a putnicima bi se potez od Zagreba do Splita smanjio na putovanje od četiri i pol sata.
Hrvatska se do sada nalazila na Mediteranskom i koridoru Rajna – Dunav. Revizijom i ažuriranjem TEN-T Uredaba, uvrštena je na dva nova i to na koridore Zapadni Balkan – Istočni Mediteran te Baltičko more – Jadransko more. Time se postavljaju novi zahtjevi koje će Republika Hrvatska biti obvezna ispuniti do 2040. godine, kao dio proširene osnovne mreže.
Proširuje se i željeznička mreža u Istri, a jedna dionica uključuje tunel kroz Učku. Više pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 19 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 19 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026