Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026

Žene u građevinarskoj industriji, foto: Grayling
Prema podacima U.S. Labor Force 2020 Statistics, žene čine svega 10,9% svih građevinskih radnika. U Europi je situacija slična. Tako u Njemačkoj, Belgiji, Italiji, Španjolskoj i Portugalu oko 9% građevinskih radnika su žene. U Hrvatskoj situacija nije ništa drugačija. Prema dostupnim podacima iz 2021 godine., od više od 99 tisuća ljudi koji su zaposleni u sektoru građevinarstva, na žene u Hrvatskoj otpada malo manje od 10%.
Te brojke uglavnom čine žene na administrativnim i uredskim poslovima, dok mali broj njih radi na gradilištima. Ovaj rodni jaz može se objasniti nizom čimbenika, od nesvjesne rodne pristranosti i nedostatka odgovarajuće edukacije do opće percepcije žena koje rade u građevinarstvu.
Nažalost, broj žena u građevinarstvu dodatno se smanjio tijekom pandemije. Zbog karantene i mjera socijalnog distanciranja, globalna kriza 2020. pretvorila se u ‘odustajanje’ u gotovo svim karijernim područjima, uključujući građevinarstvu. Na primjer, u Španjolskoj su žene činile samo 8,2% sektora 2020. u usporedbi s 8,9% godinu dana prije.
Broj žena koje se obrazuju za građevinska zanimanja također se smanjio za 5,9% od 2019. do 2020. godine. Sličan je obrazac vidljiv je i u SAD-u: istraživanje NKBA (National Kitchen & Bath Association) pokazalo je da se zaposlenost muškaraca u građevinskom sektoru smanjila za 8,7% između veljače i lipnja 2020., oko dva postotna boda manje od zaposlenosti žena, koja je u istom razdoblju pala za 10,5%.
Na temelju podataka dobivenih od ispitanika u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj i Singapuru, Reichelt, Makovi i Sargsyan (2020) potvrdili su da su gubitak posla, smanjenje radnog vremena i prijelaz na rad od kuće bili češći za žene nego muškarce tijekom pandemije. Isto tako, vjerojatnije je da će se žene tijekom karantene suočiti s dodatnim teretom brige o djeci, zbog čega su morale napustiti posao ili otići na neodređeni dopust. Nadalje, administrativna i pomoćna radna mjesta, koja su uglavnom zauzimale žene, često su prva ukidana u mnogim građevinskim tvrtkama.
Iako na razini EU postoje određene inicijative za potporu projekata u sektoru građevinarstva (kao što su Sektorska grupa Europske poduzetničke mreže ‘Sustainable construction‘), žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene na ovim pozicijama iako vode vrlo uspješne projekte i posluju na međunarodnoj razini.
Manjak radne snage, u kombinaciji sa stalnom svjetskom potrebom za dodatnom infrastrukturom, stambenim objektima i drugim građevinskim projektima, podrazumijeva da je sada pravo vrijeme da žene imaju mogućnosti ispuniti svoj potencijal i napreduju u karijerama u građevinskom području. Zašto postoji deficit ljudi koji se bave fizičkim radom? Jednostavno rečeno, to je zato što se manje pojedinaca odlučuje za strukovna zanimanja kao što su stolarstvo, vodoinstalaterstvo ili zidarstvo.
Ove vještine su okosnica građevinske industrije. Brojni su razlozi za to, uključujući dugogodišnje negativne percepcije o građevinskim radnicima kao i novi poticaj mladima da pohađaju fakultete i stječu četverogodišnje diplome. Međutim, sveukupni nedostatak talentiranih kadrova nije jedini razlog zašto bi poslodavci trebali razmišljati o privlačenju više žena u građevinarstvo.
Nekoliko je prednosti za žene koje zakorače u građevinski sektor:
– Iako je postotak žena koje rade u građevinarskom sektoru nizak, dobra je vijest da se tvrtke i obrazovne institucije u nekoliko zemalja, uključujući i Hrvatsku, trude pokazati ženama da građevinski sektor ima puno toga za ponuditi. Zajedničkim radom svih dionika, možemo pomoći u smanjenju rodnog jaza u građevinarstvu. Iako su promjene spore, optimističan sam da ćemo vidjeti pozitivne rezultate u nadolazećem razdoblju, rekao je Bojan Petković, regionalni menadžer tvrtke PlanRadar za istočnu Europu.
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 6 d 08.07.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 21 d 24.06.2026
Na cesti kolone turista, a uz nju mega bauštela: Gradi se novi ulaz u Pulu od 19 milijuna eura
Jedna od najvećih posebnosti gradilišta jest činjenica da se radovi trenutno izvode uz svakodnevni intenzivan promet.
16:59 21 h 14.07.2026
Veliko slavlje u novom dalmatinskom tunelu! Nakon dvije godine iskopa probijen Kozjak
Tunel Kozjak predstavlja središnji objekt buduće brze ceste koja će povezati čvor Vučevica na autocesti A1 s Kaštelima i Splitom.
14:18 2 d 13.07.2026
Sprema se produžetak ulice na Bundeku: Rotor koji je vodio u zelenilo napokon će dobiti puni smisao
Kod Bundeka se priprema nastavak Ulice Vojina Bakića, s novom cestom, parkiralištima, nogostupima, rasvjetom i boljom prometnom povezanošću cijelog na
12:41 2 d 13.07.2026
Trebala bi postati novo 'južno prometno čvorište' prema koridoru Torino - Milano - Rim - Salerno.
17:13 4 d 10.07.2026
Bauštelska reportaža: Bili smo u neboderu koji mijenja vizuru važnog prometnog raskrižja u Zagrebu
Novi poslovni neboder na raskrižju Heinzelove i Vukovarske u Zagrebu gradi VMD. Prošli smo nekoliko etaža i dobili predivan pogled na Medvednicu.
12:29 10 d 05.07.2026