Sve o obnovi kontroverznog nadvožnjaka koji dnevno 'pusti' do 70.000 automobila: Pričalo se da nema armature

Kontroverzni nadvožnjak na Ljubljanskoj aveniji konačno je otvoren nakon završetka radova koji su se oduljili za čak dva mjeseca. Iako je na prvu izgledao prilično 'obično', brzo nakon otvaranja gradilišta počela je kružiti teorija da u jednom dijelu uopće nema armature.

Neslužbeno smo čuli da se na terenu 'mrvio' beton, te da su se u nadvožnjak u nekoliko navrata zabijali kamioni jer su vozači previdjeli znakove o dopuštenoj visini vozila. Što je od svega navedenog istina, a što nije, provjerili smo s Gradom Zagrebom koji je bio naručitelj radova. 

Bagerist pokrenuo 'lavinu'

U listopadu 2025. godine, u Facebook grupi Špansko za svakoga, pojavila se objava o stanju gradilišta na izvanrednom održavanju nadvožnjaka Jankomir iznad Ljubljanske avenije. Otprilike dva mjeseca nakon početka radova, iz Španskog su javili da im je u obilasku radova koje je naručio Grad Zagreb (a posao je pripao tvrtki Geotehnika), jedan bagerist na terenu istaknuo da u dijelu konstrukcije uopće nema armature. 

- Kako nam je rekao bagerist kojeg smo zatekli pri radu, tijekom razbijanja betona otkriveno je da u nogostupu nema armature (željeza). Nogostup uopće nije bio predviđen za sanaciju, ali zbog tog otkrića sada se ide u potpunu obnovu i kolnika i nogostupa, stoji u toj objavi, kada se završetak radova očekivao u veljači ove godine.

Ozbiljan problem bilo je nakupljanje vode

Iako su se radovi oduljili, iz Grada su još tada potvrdili da problem na terenu svakako nije bio manjak armature u nadvožnjaku.

- Svi nosivi elementi nadvožnjaka su bili armirani, a u procesu obnove svi elementi detaljno su pregledani i ojačani, uključujući i nogostup, potvrdili su nam iz Grada Zagreba nakon završetka radova početkom travnja ove godine.

Nogostup je dobio ojačanje, ali je do propadanja pješačke staze došlo zbog - vode. Nakupljanje vode dogodilo se jer su se betoni nalazili na slivnoj strani.

- Beton je zbog toga propao do te mjere da ga se moralo ukloniti u omjeru od 4/5 kompletne staze. Nosiv konstruktivni element nadvožnjaka su prednapregnuti 'T' nosači na kojima se nalaze ostali elementi gornjeg ustroja, a samim time i pješačka staza koja nije imala funkciju nosivosti i premošćivanja raspona, objasnili su iz Grada Zagreba.

Bila je poljuljana trajnost konstrukcije

Kako su istaknuli, glavnim pregledom objekta zaključeno je da bi sva uočenja oštećenja i nedostaci s vremenom smanjili trajnost pojedinih elemenata, što bi pak ugrozilo funkcionalnost konstrukcije. Da bi se spriječilo daljnje napredovanje i širenje oštećenja na konstrukciji te mogućnost potpunog gubitka funkcionalnosti i uporabljivosti pojedinih konstruktivnih elemenata građevine moralo se u sanaciju.

Na temelju pregleda izrađena je projektno-tehnička dokumentacija. Radovi su mogli krenuti, a po završetku održavanja postigla se zadovoljavajuća trajnost i sigurnost građevine te se produljio njen vijek.

Radilo se u tri etape

Inače, radove ponad Ljubljanske avenije izvodilo se u tri faze. U prvoj fazi radilo se na južnom dijelu nadvožnjaka, a u drugoj na sjevernom. U obje faze sanirao se podgled konstrukcije za zamjenu ležajeva.

Oni su pak mijenjani u trećoj fazi. Iz Grada su nas podsjetili da je od 21. svibnja Ljubljanska avenija puštena u promet u punom profilu te je do kraja radova bio zatvoren isključivo gornji ustroj nadvožnjaka za sav promet.

Velika tema bio je promet

Naravno, svaku fazu izvanrednog održavanja pratila je prilagodba prometa. Kako su nam rekli iz Grada Zagreba, prije započinjanja samih radova na sanaciji, trebalo je stvoriti preduvjet za uspostavu privremene regulacije prometa u zoni gradilišta. Prema tehničkom rješenju i elaboratu privremene regulacije, u periodu od 16. lipnja do 4. kolovoza 2025. godine gradili provizorij u središnjem pojasu Ljubljanske avenije te uređenje i privremena prenamjena sjevernog i južnog nogostupa u privremene prometnice.

Radovi su krenuli 6. kolovoza, a dok je predviđeni rok za izvedbu bilo šest mjeseci, iz Zagreba navode da je kašnjenje prvenstveno utjecalo nepovoljno vrijeme. U svim fazama radova za prometovanje su služile prethodno uređena sjeverna i južna prometnica, a koje su planirane isključivo za vozila maksimalne visine 3,5 m što je kroz postavljenu privremenu regulaciju prometa bilo vidljivo i u više segmenata jasno naznačeno.

Oštećenja zbog nepoštivanja znakova | foto: Grad Zagreb

Kamioni se 'zabijali' u nadvožnjak

A u regulacijama je ipak došlo do nekih problema. Naime, upravo su nepažljivi vozači bili još jedan razlog kašnjenja gradilišta, kako nam potvrđuju iz Grada. Dakle, dok je 'trač' o izostanku armature bio netočan, ovdje je u priči bilo istine.

- U više navrata za vrijeme organizirane privremene regulacije prometa došlo je do udara teških teretnih vozila u sam nadvožnjak i to u sanirane dijelove. Udarima su bila oštećena sidra betonskih panela, sami paneli, kotva i zaštita kotve poprečne sprege 'T' nosača, te sam podgled i zaštitni slojevi 'T' nosača, na južnom i na sjevernom dijelu, a što je također utjecalo na zadani rok izvođenja radova, navode iz Grada Zagreba.

Armatura za dodati | foto: Grad Zagreb

Ugrađena nova armatura

Za svih osam mjeseci - koliko se radilo u različitim vremenskim uvjetima, u objekt je ugrađeno 2.900 kilograma armaturnih šipki, 3.200 kilograma armaturnih mreža. Ugrađeno je i 40 kubnih metara sanacijskog morta za reprofilacije, sanirano je 72 ležajna jastučića te je ugrađeno 72 nova neoprenska ležaja.

Ipak treba napomenuti da je prije postupka ojačanja bio ogoljen hidrodinamičkim i mehaničkim postupcima. S konstrukcije je uklonjeno 35 kubnih metara betona, a ugrađeno je oko 400 četvornih metara zaštitnih i antikoroznih premaza armature. 

Uz to je izveden trajnozaštitni elastični sustav površine od 940 četvornih metara, ugrađena je značajna količina polietilenske trake za  uzdužne reške nosača, ugrađen je novi sustav odvodnje. Također su ugrađene nove čelične prijelazne naprave, ugrađene su nove odbojne ograde i drugi potrebni radovi.

'Guljenje' u kolovozu | foto: Grad Zagreb

Jedna od najopterećenijih gradskih avenija

Iz Grada Zagreba ističu da da su sanacijom, točnije izvanrednim održavanjem poboljšani uvjeti za daljnje korištenje nadvožnjaka. Unaprijeđeni su sigurnosti i dugoročna pouzdanost prometa nadvožnjakom, ali i Ljubljanskom avenijom. Što je prilično važno za jednu od najopterećenijih gradskih prometnica kojom dnevno prođe između 60 tisuća i 70 tisuća vozila.

- Sve zadaće za ispunjenje cjelovite obnove objekta, nije moguće u 100 % mjeri predvidjeti prilikom istražnih radova i razradom projekta, jer se stvarno stanje na najbolji mogući način može utvrditi u najvećoj mjeri tek kada se pristupi radovima sanacije pojedinog konstruktivnog elementa građevine. U svakom slučaju sve prepreke na koje smo naišli uspješno su riješene te su sva oštećenja i nedostaci, koji bi s vremenom smanjili trajnost pojedinih elemenata i time ugrozili funkcionalnost konstrukcije, uklonjeni, zaključuju iz Grada Zagreba.