Bauštelska reportaža: Najstarije stambeno naselje u Zagrebu skriva savršen spoj najboljeg od stana i kuće
Iako rijetkima nisu poznate, kuće u nizu u zagrebačkom naselju Volovčica u svega nekoliko ulica oko Moslavačkog trga najstariji su dio tog kvarta. Ujedno su jedno od prvih stambenih naselja iz vremena kad se Zagreb krenuo širiti van granica Donjeg grada. Budući stanari ‘sami’ su ih sagradili jednu do druge na zasebnim parcelama u 1930-tim godinama, a one do danas ostaju znakom drugog vremena. Ove kuće imaju sve što stanaru treba – kvadrate, blizinu susjeda i nešto zelenila, a opet nude privatnost doma u kojemu vam nitko ne smeta ‘kat iznad ili ispod’, iako sada već zahtijevaju ozbiljnu renovaciju. Prošetali smo naseljem i doznali više od stanara i stručnjaka.
Nizovi kuća oko Moslavačkog trga najstariji su dio naselja Volovčica | foto: Bauštela.hr
Naselje Volovčica ima bogatu prošlost što postaje očito šetnjom naseljem punim starih, zanimljivih građevina i velikih, zelenih površina. Ipak, kako ovo naselje u gradu i dalje nije među najatraktivnijim, i dalje ga ipak najbolje poznaju stanovnici, dok ostali ne znaju što propuštaju. Konkretno, predio omeđen Ivanićgradskom, Turopoljskom te Kriškom ulicom karakterističan po velikom parku i kućama u nizu, ujedno najstariji dio kvarta, mnogima je neznan, a itekako zaslužuje svoju priču.
U ovom dijelu naselja neke su od najstarijih građevina tog dijela grada koje danas ostaju simbol drugog vremena i drugačijeg načina življenja. Oni koji su upoznati s tim dijelom Volovčice, znat će da se oko Moslavačkog trga, Ludinskom, Osekovskom, dijelom Turopoljske i Ivanićgradske, kao i čitavom Kriškom ulicom proteže mali urbanistički raj kuća u nizu – svake s malim dvorišnim prilazom i prostranim stražnjim vrtom, nastalih u tridesetim i četrdesetim godinama prošlog stoljeća.
Galerija 14 Fotografija
Otvori
Nekretnina iz snova
Krenimo od toga da su u gradu kuće u nizu, bilo stare, bilo nove, nekretnina iz snova. U novogradnji i u starogradnji, taj oblik stanovanja vrlo je cijenjen – zbog kombinacije zajedništva sa susjedima, dok se istovremeno dobiva doza privatnosti u vidu vlastitog vrta i toga da susjeda nema ni iznad ni ispod.
– Vrlo su zgodna alternativa stanovima ili opcija onim kupcima koji žele kombinaciju stana i kuće. Živite u jednoj zajednici i sklapate prijateljstva i bliske kontakte sa susjedima, te ipak osjećate sigurnost kao kada živite u zgradi, uz više kvadrata i privatnosti, govori nam agentica za nekretnine Sonja Toš iz agencije Mirjana Mikulec nekretnine koja ima iskustva s prodajom ovog tipa kuća. Kao njihovu dodatnu prednost ističe nižu cijenu u odnosu na samostojeće kuće.
Nizovi kuća oko Moslavačkog trga najstariji su dio naselja Volovčica | foto: Bauštela.hr
Ovisno o kvartu, kaže, cijene mogu nevjerojatno varirati – pa se kuća u nizu u Dubravi, ovisno o stupnju uređenosti kreće oko 1.000 eura po kvadratnom metru, na Šalati doseže do 5.500 eura, dok se na Gračanima, Žitnjaku i prostoru Peščenice (koji nas zanima) cijene vrte između 1.100 i 1.500 eura po kvadratu. Novogradnje tog tipa ipak su znatno skuplje, po 3-4.000 eura u Maksimiru ili Stenjevcu.
Što sve nudi?
Vratimo se na Volovčicu. Jedna takva stara kuća ondje se upravo prodaje i to za 395.000 eura. Prostire se na 182 četvorna metra, a građena je 1932. godine te zahtijeva renovaciju. Iako traži uređenje, puno i nudi. Od tri etaže, na podrumskoj su tri prostorije koje se mogu urediti po želji, u prizemlju su hodnik, gostinjski wc, izvorno stepenište te kuhinja s blagovaonom i izlazom na dvorišnu terasu kao i komotni dnevni boravak, a na katu su još tri sobe, iznad kojih je i tavanski prostor. Kuća ima dvorište i garažu, zidovi su puna opeka, stolarija i drvene rolete drveni, krov s pokrivnim crijepom.
Prema kvadraturi, ova kuća stoji oko 1.500 eura po kvadratu što s obzirom na sve što nudi i nije toliko puno. Zanima nas kako je u ovakvoj kući na Volovčici živjeti pa izlazimo na teren gdje doznajemo više od stanovnika naselja koji nam potvrđuju da je taj oblik stanovanja uistinu idealan te podsjeća na višeetažni stan s većim vrtom.
Građene u tridesetima
Jedna gospođa s kojom smo razgovarali stanuje ondje od udaje, u obiteljskoj kući svog supruga, te nam otkriva da su kuće ondje stanari gradili sami. Njena kuća sagrađena je početkom 1930-ih i rasporedom podsjeća na spomenutu oglašenu nekretninu u obližnjoj ulici, ali je nešto manje prostrana. Ta kuća je troetažna, doduše s tavanom u kojemu je uređen stambeni prostor.
Pogled na vrt s terase | foto: Bauštela.hr
– Ove kuće do danas su zadržale koncept, a razni vlasnici, naravno, s vremenom su na njima radili svakojake intervencije, ispričala nam je gospođa koja nas je provela kućom, ali je zamolila da sačuvamo njen identitet za sebe.
U prizemlju je velika kuhinja s prostorom za blagovanje, prostran dnevni boravak s izlazom na terasu te manja-gostinjska soba. Na gornju etažu vode stepenice, kao i u suterenski dio, a i ‘gore’ i ‘dolje’ postoji po jedna kupaonica, te po dvije prostorije koje mogu biti spavaće sobe, radne ili neke druge namjene.
S terase se pak pruža prekrasan pogled na stražnje vrtove kuća u nizu u kojima ne manjka zelenila ni mira. Iako nam sugovornica i stanarka ove kuće priča kako su se kuće gradile ‘na svoju ruku’, nije upućena u detalje pa svoju istragu o nekretninskim draguljima najstarijeg dijela zagrebačke Volovčice okrećemo drugdje.
Nizovi kuća oko Moslavačkog trga najstariji su dio naselja Volovčica | foto: Bauštela.hr
Vremenska kapsula
Zanima nas je kako se ovo naselje razvijalo? Volovčica je poznata po radničkom stambenom naselju iz 1940-ih godina, no kvart je krenuo nastajati po prilici desetljeće prije. Arhitekt Maroje Mrduljaš uputio nas je u to kako su izgledali počeci Volovčice.
– Riječ je o projektiranom naselju gdje urbanistička koncepcija nije bila shematska, nego je postojala i jasna formalna ideja. Ulice se radijalno šire od Trga Volovčica s tržnicom, a poprečne ulice rade lukove paralelne s Trgom. Znam da je skladne stambene zgrade neposredno uz Borongajsku cestu projektirao Bela Auer i da su izgrađene netom nakon 2. svjetskog rata, kaže, dodatno ističući i danas dobro vidljive razne tipologije i morfologije ovog naselja.
Za naselje kaže da je do danas ostalo razumnog mjerila s dosta razvijenog zelenila, pri čemu, kako kaže, ‘Volovčica djeluje civilizirano i nije prošla veće urbane devastacije, već je poput vremenske kapsule koja čuva uspomenu na neka humanija vremena’. I stvarno, i kuće u nizu izredane u svega nekoliko ulica pravi su ‘vremeplov’ koji vodi u 1930-te kada je to naselje krenulo poprimati prve konture u godinama kada se Zagreb polako, ali sigurno širio van svojih dotadašnjih granica.
Moslavački trg | foto: Bauštela.hr
Širenje grada prema istoku
U svom znanstvenom radu, N. Sokolić i T. Jukić bave se razvojem Peščenice u prvoj polovici 20. stoljeća. Za taj predio Zagreba u prvim godinama prošlog stoljeća pišu da je bio neizgrađen, što se tada počelo mijenjati.
Prvo je Regulatorna osnova iz 1889. godine za Zagreb predvidjela širenje na zapadne i istočne dijelove sjeverno od pruge. To širenje planiralo se ‘u vidu nastanka postojeće blokovske izgradnje’, a krenulo se planirati i nove konture zagrebačke Peščenice.
Prva na tapeti bila je ‘stara Peščenica’, danas elitni dio grada, gdje je odobren prvi Regulacijski plan naselja za gradske činovnike Stara Peščenica. To naselje planirano je u sklopu plana širenja Zagreba na novopripojene istočne predjele, a ovdje su nicale vile koje se arhitektonski mogu usporediti s ‘cottage naseljima’. Počeci parceliranja i prve kuće ovdje nastaju uoči i tijekom Prvoga svjetskog rata, pišu Sokolić i Jukić, dodajući da se najintenzivnije gradilo u 1920-ima.
Plan razvoja stare Peščenice | foto: screenshot Sokolić i Jukić
Predio oko današnjeg Moslavačkog trga također se spominje u starim gradskim planovima, no za nešto kasnije razdoblje. Moram napomenuti, tako stari gradski planovi čak nisu u gradskim uredima, koji ‘pri ruci’ imaju samo nacrte i planove novijeg nastanka od 1960-te godine nadalje.
Nakon ‘činovničkih vila’
Prema podacima dostupnim na stranicama Grada Zagreba spominje se da je nekoliko godina nakon planiranja ‘činovčkih vila’ u staroj Peščenici Grad na sjednici 16. travnja 1932. donio zaključak o prodaji 207 parcela na Volovčici i sve su imale kupce. Isto se poklapa s dobi nastanka nizova kuća u na Volovčici o kojemu govore oglasnik i sugovornica s Volovčice. U spisima stoji da se odmah po odluci prionulo i osiguranju potrebne infrastrukture.
– Gradsko poglavarstvo i zastupstvo su odlučili da se smjesta imade pristupiti izgradnji kanalizacije i ceste, a uporedo da se vrše prodaje i prijenosi parcela, stoji u zagrebačkom dnevniku ‘Večer’ s datumom 16. travnja ’32..
Nizovi kuća oko Moslavačkog trga najstariji su dio naselja Volovčica | foto: Bauštela.hr
Prema novinskom izviješću s priloženom stručnom skicom parcelacije budućih građevinskih čestica na dotadašnjim livadama i oranicama, od toga dana počinje nicati središnje naselje bivše općine Peščenica, odnosno današnje gradske četvrti Peščenica-Žitnjak. Uz Staru Peščenicu, navode stranice Grada, ovo je najstarije plansko naselje koje je u skoro 100 godina postojanja postalo središtem raznolikog društvenog života. U isto vrijeme krenuli su se razvijati i Borongaj, Svetice i još neka naselja.
I građevinski su top
O svemu rečenom danas svjedoče kuće šarenih fasada, različitih prozora – neke više, a neke niže i sve s karakterističnim zelenim prilazom koje su me u jednoj šetnji toliko fascinirale da sam morala doznati više. Kad sam prvi puta primijetila ove kuće, nisam znala da je upravo taj dio Volovčice ujedno i centar njenog širenja te jedan od najstarijih kvartova u Zagrebu nakon što se grad krenuo širiti van granica Donjeg grada.
Oduševili su me povijest, koncept stanovanja u gradskoj kući u nizu, ali i cijene kvadrata za te nekretnine koje ipak nude više od prosječnog stana. Nakon razgovora s agenticom Toš i sa stanovnicima naselja, još me zanimalo kakve su ove kuće kao građevine. Koncept kuća u nizu pojasnila mi je profesorica Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Gordana Hrelja Kovačević.
Nizovi kuća oko Moslavačkog trga najstariji su dio naselja Volovčica | foto: Bauštela.hr
– U praksi je uobičajeno da se kuće grade kao odvojene konstrukcije, odnosno tako da između njih postoji rešetka iliti dilatacija. Općenito, takvu gradnju smatram jako dobrim rješenjem, naročito za gradsko područje. Jeftinija je, potrebna veličina zemljišta je manja, a održavanje jednostavnije zbog manjeg broja ploha. Doduše, prilikom gradnje mora se u obzir uzeti postojanje susjednih građevina i njihov međusobni utjecaj, no sve u svemu ni kod potresa nisu negativne, konstatirala je Hrelja Kovačević, a uistinu u stoljetnom domu gospođe koji smo posjetili nije bilo znakova starenja ni potresa, osim nešto malo vlage u suterenskoj etaži. Ovdje pročitajte preostale bauštelske reportaže.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
