Donesena presuda: Grad Zagreb ’92. bespravno prodao stan, sada ga mora vratiti
Donesena je nepravomoćna presuda kojom je utvrđeno kako je ugovor o prodaji stana od 72 četvorna metara u Ulici kralja Držislava iz 1992. godine između Grada Zagreba i pokojne M. J. ništetan. Iz toga slijedi da nasljednik njemačke državljanke Dore H., kojoj je nekretnina oduzeta 1944. godine, ima pravo na brisanje svih vlasnika upisanih nakon devedesetih. Navodno je nasljednik podnio i tužbe protiv još nekih vlasnika u zgradi, jer traži povrat cijele zgrade.
Ulica kralja Držislava u Zagrebu, foto: screenshot Google Maps; Street View
Na Općinskom građanskom sudu je presudu donio sudac Mario Klarić, a njegova odluka je da je ugovor ništetan jer je 1992. godine na snazi bio Zakon o zabrani ‘kojim je bio zabranjen prijenos prava raspolaganja i korištenja nekretnina na temelju navedenih propisa’, piše Jutarnji list.
– Odluka AVNOJ-a o prijelazu u vlasništvo neprijateljske imovine (na temelju koje je nekretnina oduzeta), o državnoj upravi nad imovinom neprisutnih osoba i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otuđile, od 21. studenog 1944., a koji je zakonski uobličen Zakonom o prijelazu u državno vlasništvo neprijateljske imovine i o sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba, zdravorazumski je zasigurno propis kojim je oduzeta-konfiscirana imovina, i to zbog pripadnosti određenom narodu, u ovom slučaju njemačkom narodu, pa stoga po shvaćanju demokratskog i uljuđenog svijeta, kojem se Hrvatska priklonila donošenjem Božićnog ustava, temeljem iste odluke je zabranjen prijenos prava raspolaganja i korištenja nekretninama koje su postale društveno vlasništvo (državno vlasništvo odnosno općenarodna imovina), piše u presudi.
Odvjetnik Marko Marković, koji zastupa nasljednike pokojne M. J. tvrdi da je Grad Zagreb temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo iz 1992. bio ovlašten prodati predmetni stan.
Nije postupljeno s dužnom pažnjom
– Za iste okolnosti prijenosa vlasništva konfiskacijom, odnosno odluke temeljem kojih je određen prijenos vlasništva na predmetnoj nekretnini i upisano općenarodna imovina, pa je za isto Grad Zagreb kao prodavatelj mogao, odnosno morao znati prilikom sklapanja spornog ugovora o kupoprodaji stana od 2. listopada 1992. (da je na snazi Zakon o zabrani), dakle nije postupljeno savjesno i s dužnom pažnjom, zaključio je Klarić.
Jedan od problema je bio i taj da je riječ o imovini oduzetoj prije 1945. godine, dok se dosad tumačilo da se Zakon o naknadi imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine odnosi na razdoblje nakon 1945. godine. Problem predstavlja i tumačenje statusa njemačkih državljana u postupcima povrata imovine oduzete u to vrijeme,
Kako smo spomenuli ranije, nasljednik navodno traži povrat Postupak povrata cijele zgrade se vodi pred Gradskim odjelom za povrat, ali još uvijek nije završen. Zanimljivo je i to što nasljednik Dore H. potražuje još dvije zgrade u centru grada – u Ilici i Martićevoj ulici.
