Gdje se u Hrvatskoj najviše gradi: Prvak jedna primorska županija, ali veliko iznenađenje krije se na istoku
Na GeoSTAT-u su objavljeni vrlo zanimljivi podaci. Pokazali su gdje se u Hrvatskoj najviše gradilo u razdoblju između 2014. i 2022. godine. Dok su neki podaci vrlo predvidljivi, dijelom bi vas mogli iznenaditi. Brojke pokazuju da se daleko najviše gradilo u primorskim županijama te u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. No, nije očekivano koja je županija u praćenom razdoblju dobila najviše novih stambenih zgrada i gotovo najviše stanova.
GeoSTAT je objavio statističke podatke o izgrađenosti u Hrvatskoj. Podaci koji su pratili razinu izgrađenosti odnose se na vremensko razdoblje od 2014. do 2022. godine. Dok su s jedne strane predvidljivi, otkrivaju informacije koje mnogi vjerojatno ne očekuju. Kao što se može predvidjeti, pokazuju da su najizgrađenije primorske županije i Grad Zagreb te Zagrebačka. S druge strane, rijetki bi pogodili koja je županija u praćenom razdoblju dobila najviše novih zgrada.
Najviše se gradilo na moru
Samo promatrajući kartu i bez provjeravanja podataka koje pokazuje, najizgrađenija područja očekivana su: najtamnijom bojom prikazani su predijeli za koje je izgrađenost predvidljiva. Tu su tako Zagrebačka županija i Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Istarska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska, ali i Osječko-baranjska županija.
Pogleda li se pak u podatke ukupne izgrađenosti, koja uključuje stambenu i nestambenu gradnju od 2014. do 2022. godine, primjećuje se da su brojevi među županijama variralo. No izgradnjom zapravo apsolutno dominira nekoliko županija, točnije njih šest. To su Zagrebačka županija, Primorsko-goranska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Istarska županija i Grad Zagreb, a teško da ste pogodili koja ‘vodi’.
Ne biste pogodili
Od navedenih županija izgrađenost je ipak najveća u četiri primorske, od koje tri dominiraju. Dok se u razdoblju između 2014. i 2022. godine, od navedenih županija najmanje gradilo na kontinentu, u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu. U Zagrebačkoj je izgrađeno ukupno 3.756, a u Zagrebu 3.186 zgrada.
U Primorsko-goranskoj nešto više, 3.760, a slijede tri prvaka u gradnji. To su Splitsko-dalmatinska koja je u praćenom periodu dobila 4.090 novih stambenih i nestambenih zgrada, Istarska u kojoj je izgrađeno 5.278 zgrada te Zadarska županija sa 5.803 nove zgrade. Prema podacima, u Zadru je izgradnja bila najintenzivnija u posljednjim praćenim godinama pa je tako u 2020. Zadar dobio 816 novih zgrada, u 2021. 856, a u 2022. godini čak 1.026 objekata novogradnje.
Stambena gradnja
Najviše novih stambenih zgrada dobila je Zadarska županija, gdje je od ukupno izgrađenih objekata čak 5.381 bio stambeni, dok je druga po stambenoj novogradnji bila Istra. Ondje je osvanulo 4.707 novih stambenih objekata, a nešto manje u Splitsko-dalmatinskoj gdje su izgrađene 3.682 nove stambene zgrade.
Posljednja na ‘moru’ od najizgrađenijih bila je Primorsko-goranska županija, gdje je niknulo 3.357 novih stambenih zgrada. Odemo li na kontinent, Grad Zagreb je od 2014. do 2022. godine dobio 2.792 nove zgrade, a Zagrebačka županija nešto malo više, 2.804 stana. Samo u 2022. godini, u Gradu Zagrebu je izgrađeno 454 nove zgrade, a u Zadarskoj županiji njih 954.
Najmanje se gradilo u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji. U prvoj najslabijoj županiji po novogradnji je u razdoblju za koje su izdani podaci sagrađeno 464 nove stambene zgrade, a u drugoj 576 stambenih zgrada.
Ovo je već očekivano
Govori li se pak o izgrađenosti u vidu broja novih stanova u danom razdoblju, perspektiva se potpuno mijenja. Najmanje izgrađene županije, ovaj put prema podacima o broju novih sagrađenih stanova za vremensko razdoblje između 2014. i 2022. godine ostaju Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija. U prvoj je sagrađen 651 novi stan, dok je druga županija dobila 708 novih stanova.
Nadalje, i u smislu novih stanova Zadarska županija nastavlja dominirati, sa ukupno 14.580 novih stanova u praćenom razdoblju. Ali, Zagreb ju ipak pretječe, s ukupno 19.496 novih izgrađenih stanova u praćenom razdoblju. Uzme li se u obzir manji broj zgrada koji je u Zagrebu niknuo u godinama za koje su objavljeni podaci, u Gradu Zagrebu građene su daleko veće zgrade u odnosu na Zadarsku županiju.
Puno novih stanova dobile su i ostale primorske županije. Nakon Zadarske ovaj put je Split, gdje je sagrađeno 11.963 nova stana, pa Istarska županija sa 9.139 novih stanova i zatim Primorsko-goranska, kojoj je ponuda porasla za 8.238 novih stanova. Zagrebačka županija posljednja je od najizgrađenijih, sa 4.453 nova stana u praćenom razdoblju.
Što su GeoSTAT-ovi podatci pokazali o gustoći naseljenosti u Hrvatskoj pročitajte ovdje, i tu biste se mogli iznenaditi.