Nakon više od 40 godina kvart od 90.000 stanovnika dobiva javni prostor umjesto propalog ‘poslovnjaka’
Nedovršena poslovna zgrada u Dubravi bila je opterećena neriješenim imovinsko-pravnim odnosima još od 1980-ih godina, kada je izgrađen kulturno-poslovni kompleks u kojem se danas nalaze Centar kulture Dubrava i Knjižnica Dubrava. Od tada je više puta mijenjala vlasnike, ali ništa dobro za građane iz toga nije izašlo. No, sada je nekretninu za 6,9 milijuna eura kupio Grad Zagreb koji ovdje planira napraviti funkcionalno i uređeno kvartovsko središte.
Centar kulture Dubrava | foto: Grad Zagreb
Gradska skupština Grada Zagreba na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici usvojila je zaključak o kupnji nekretnina u Dubravi, čime je otvoren put dovršetku zapuštenog dijela kompleksa Centra kulture Dubrava.
Ovom odlikom Grad kupuje nedovršenu poslovnu zgradu, kao i dijelove nekretnine Centra kulture Dubrava te pripadajućeg zemljišta. Ukupna vrijednosti nekretnina iznosi 6,9 milijuna eura.
Imovinsko-pravni odnosi
Nedovršena poslovna zgrada u Dubravi bila je opterećena neriješenim imovinsko-pravnim odnosima još od 1980-ih godina, kada je izgrađen kulturno-poslovni kompleks u kojem se danas nalaze Centar kulture Dubrava i Knjižnica Dubrava. Tijekom godina zgrada je više puta mijenjala vlasnike, a postupak razvrgnuća suvlasništva, pokrenut 2009. godine, nikada nije okončan.
– Bez rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nismo mogli obnoviti postojeće prostore, ishoditi uporabne dozvole niti staviti u funkciju dvoranu i druge sadržaje Centra kulture Dubrava. Sretan sam što ovime napokon otvaramo put za uređenje tog središnjeg prostora kojem gravitira preko 90.000 stanovnika Gornje i Donje Dubrave, istaknuo je gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević.
Funkcionalno kvartovsko središte
Projektom je predviđeno i krajobrazno uređenje šireg područja, čime će se stvoriti funkcionalno i uređeno središte Dubrave. Iz Grada Zagreba kažu kako se ovim potezom rješava 93 posto imovinsko-pravnih pitanja problematičnog kompleksa i stvara preduvjete za rješavanje zadnje preostale neriješene čestice od 7 posto površine.
– Ovim potezom rješavamo jedan od najsloženijih imovinsko-pravnih problema u Zagrebu, koji su desetljećima kočili razvoj važnih gradskih projekata. Kada smo preuzeli upravljanje gradom, zatekli smo pet takvih neuralgičnih točaka. Riješili smo spor oko Maksimirskog stadiona, oko zemljišta kod Velesajma, kao i imovinsko-pravne prepreke realizaciji Nacionalne dječje bolnice u Blatu. Sada, nakon Centra kulture Dubrava, preostao nam je još jedino kompleksni spor oko zgrade Crvenog križa na Jarunu, zaključio je gradonačelnik Tomašević.
Centar kulture Dubrava | foto: Grad Zagreb
Više javnog prostora i sadržaja
Gradonačelnik je podsjetio da je su za ovaj potez bile nužne izmjene GUP-a. Naime, ovaj prostor je bio planiran za javne i društvene sadržaje od 1971. do 2006. godine kada je namjena cijele zone, uključujući funkcionalni dio s kulturnim centrom i knjižnicom, prenamijenjena u poslovnu.
Na inicijativu Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava u zadnjim izmjenama i dopunama GUP-a namjena je vraćena u javnu i društvenu, uz dodatak zone za javni park. Što je, bez sumnje, razveselilo lokalnu zajednicu koja vapi za javnim prostorom.
Jer, kako je najavljeno, Grad Zagreb će ovim potezom steći mogućnost formiranja građevinske čestice i pokretanja projekta dovršetka zgrade u skladu s potrebama. Planira se osigurati prostor za radionice, društvene i kulturne programe, proširiti kapacitete Knjižnice Dubrava te razviti dodatne sadržaje koji će unaprijediti kulturnu i društvenu ponudu Donje i Gornje Dubrave.
