Održana tribina o budućnosti novog autobusnog kolodvora: Hoće li Rijeka napokon dobiti novi kolodvor?

Grad Rijeka je raspisao Javni natječaj za prodaju zemljišta radi izgradnje više namjenske građevine ‘Kompleks Žabica’, a održana je i panel rasprava o mogućnostima izgradnje novog autobusnog kolodvora u Rijeci u organizaciji Društva arhitekata Rijeka.

Tribina o budućnosti i izgradnji novog autobusnog kolodvora u Rijeci, foto: Grad Rijeka

Na tribini su sudjelovali riječki gradonačelnik Marko Filipović, pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke Srđan Škunca i predstavnik projektantskog tima ureda 3LHD, arhitekt Silvije Novak. Upravo je njegovo idejno rješenje autobusnog kolodvora Žabica pobijedilo na javnom natječaju 2010. godine.

Prema riječima pročelnika Škunce prvi natječaj za iskazivanje interesa za ulaganje bio je objavljen 2010. godine. Od tada do danas promijenila se investicijska klima, promijenilo se i tržište nekretnina, kako je rekao Škunca, bili smo svjedoci i velike krize, međutim od projekta se načelno nije odustalo i Grad Rijeka je u potrazi za ozbiljnim partnerom.

Izdvojeni članak

Pogledajte kako su Rijeka i okolica izgledali 1968. godine kad neki kvartovi i naselja nisu ni postojali

– Kroz cijeli taj period istraživali smo situaciju na tržištu nekretnina i u tom smislu u ovom posljednjem natječaju koji je raspisan za kompleks Zapadna Žabica početkom svibnja, svjesni proteka vremena od 2010. godine do danas, ostavili smo mogućnost potencijalnim investitorima da dorade projekt u smjeru u kojem je on komercijalno prihvatljiv, međutim uz određene uvjete od kojih se ne može odstupiti, odnosno uz jasno navedene propozicije koliko koji sadržaji maksimalno mogu biti zastupljeni, rekao je Škunca.

Istaknuvši kako se radi o prostoru koji će pružati puno više sadržaja od samog autobusnog kolodvora, Škunca je rekao da se sadržajno i dalje čuva jezgra projekta.

Više od kolodvora

– Od samog početka ta lokacija nije zamišljena da bude isključivo lokacija kolodvora, vjerujem da su i građani svjesni činjenice da bi to za Rijeku bilo preskupo. U raznim drugim projektima i na drugim lokacijama izuzeto racionalno postavljamo urbanistička rješenja i težimo hibridnim sadržajima, odnosno nastojimo na jednoj lokaciji kombinirati više različitih sadržaja, a tako bi bilo i u ovoj situaciji, istaknuo je Škunca i dodao kako bi prostorno gledajući najveća površina bila iskorištena za izgradnju garaže za parking automobila.

Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako Grad Rijeka za ovaj projekt traži izuzetno ozbiljnog partnera koji bi morao zadovoljiti mnoge uvjete.

– U natječaju su vrlo konkretno navedeni uvjeti. Tražimo partnera koji bi prije svega trebao platiti 1.5 milijuna kuna jamčevine kada pristupa natječaju, mora imati promet veći od 100 milijuna kuna godišnje, mora dati bankovnu garanciju od 14 milijuna kuna u slučaju bilo kakvog stečaja, kao i da je ta garancija apsolutno naplativa na prvi poziv kod prvoklasne banke. Također, investitor mora zadržati vrlo jasnu koncepciju koja je ovim arhitektonskim rješenjem napravljena, a to je da imamo funkcionalni autobusni kolodvor, garažu za parking 750 do 800 automobila, kao i komercijalni dio, rekao je gradonačelnik.

Tribina o budućnosti i izgradnji novog autobusnog kolodvora u Rijeci, foto: Grad Rijeka

Govoreći o idejnom rješenju projekta, arhitekt Silvije Novak istaknuo je da se neke okolnosti od 2010. godine jesu promijenile, ali  su neki problemi s kojima se grad susreće i danas prisutni.

Osloboditi centar od automobila

– Rijeka i dalje nema adekvatan autobusni kolodvor, i dalje nedostaje garažnih parkirnih mjesta. Smatramo kako je centar grada potrebno osloboditi od automobila, pogotovo na području Rive i Delte, kako bi se stvorila jedna nova, urbanija budućnost grada, rekao je Novak.

Dodao je i kako bi veliki dio prostora zauzela upravo garaža, koja bi u velikoj mjeri trebala utjecati na nedostatak parkirnih mjesta u centru grada, a prema projektnom rješenju u prostoru bi se smjestili i drugi popratni sadržaji uslužnih i trgovačkih djelatnosti kao i poslovni prostori.

– Projekt bi trebalo osuvremeniti u tehničkom smislu, budući da su se s godinama promijenili određeni zakonski propisi, energetska učinkovitost i slično, ali u osnovnom konceptu kolodvor i cijeli terminal trebali bi ostati onako kako su projektom i zamišljeni, zaključio je Novak, dodavši kako se radi o interesantnom mikroambijentu koji spaja industrijsko područje lučkih i željezničkih skladišta.