VIDEO Najveći dan u povijesti Maksimira: Ovo su pobjednici, predstavljeno idejno rješenje

Ideja odabranog studija iz Milana uključuje zonu za atletske i dvoranske sadržaje, bazenski kompleks (koji se neće mijenjati), nogometni stadion, ali i prometnu zonu. Prema vizualizaciji su predvidjeli totalnu transformaciju terminala Borongaj južno od stadiona. 

- Prometno čvorište predviđeno je kao središnja točka javnog prijevoza za istočni dio grada Zagreba, uključujući sustav Park & Ride za potrebe Kliničke bolnice Rebro. Uz svakodnevnu funkciju, čvorište mora biti dimenzionirano za maksimalni kapacitet koji se javlja tijekom održavanja velikih sportskih i javnih događanja, navedeno je u Programu natječaja. 

Na vizualizaciji je upečatljiva prostrana siva površina zapadno od postojećeg objekta terminala. Na vizualizaciji izgleda kao veliki trg preko kojega prolaze gledatelji nakon ili prije utakmice na novom stadionu. Ideja predviđa transformaciju cijelog prostora terminala u potpunosti transformiran. Više o promjeni pronađite ovdje.

Novi izgled okretišta Borongaj | Foto: snimka zaslona

Od pet najboljih rješenja, samo jedno nosi hrvatski potpis. Riječ je o projektu ureda njiric+ arhitekti, a više o njihovoj viziji novog Maksimira možete pročitati ovdje.

Ubrzo nakon završetka predstavljanja novodabranog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za SRC Svetice i novi stadion oglasio se Dinamo. Iz kluba javljaju da će se održati tribina na kojoj će navijači s vodstvom studija moći podijeliti stavove i pitanja o novom stadionu. 

Tribina će se biti idući tjedan, a na njoj će sudjelovati predsjednik Uprave Dinama, Zvonimir Boban. Točan termin bit će poznat uskoro. 

Službeno predstavljanje najbolje ideje je završilo u 14:20, a ovo je pet nagrađenih arhitektonskih rješenja.

1. nagrada - Kompaktan volumen i pješačka os

Prvonagrađeni projekt talijanskog VG13 Architects Studija Tommasa Fantinija i Alberta Rossija. 

Ključ projekta nije samo nova arena nego stvaranje velike pješačke osi koja povezuje Maksimirsku cestu, stadion, Svetice i ostatak grada. 

2. nagrada - Tepih drveća iz Belgije

Drugonagrađeno rješenje belgijskog XDGA polazi od još snažnije ideje krajolika.

Umjesto jednog velikog reprezentativnog trga projekt predlaže mrežu manjih javnih prostora, staza i zelenih ambijenata. 

3. nagrada - Stadion u parku

Trećenagrađeni rad potpisuju međunarodni tim Plan Común, Studio Muoto, DATA architectes i suradnici.

Sam stadion dobiva snažnu, gotovo industrijsku konstrukcijsku pojavnost: tribine i veliki krovni okvir čitljivi su izvana, dok je prizemlje otvorenije i aktivnije. 

4. nagrada - Kupola domaćih autora

Četvrtonagrađeni projekt Hrvoja Njirića i Iskre Filipović iz njiric plus arhitekata najsnažnije se razlikuje oblikovanjem samog stadiona.

Umjesto klasične pravokutne ili ovalne arene pojavljuje se velika, gotovo potpuno zaobljena kupola, obavijena ponavljajućom mrežastom ovojnicom.

5. nagrada - Duboke arkade i visoka estetika

Petonagrađeno rješenje LAN i P2PA ponovno bira sasvim drukčiji put. Stadion je oblikovan kao veliki pravokutni volumen snažne konstrukcijske ekspresije, obilježen ritmom visokih trokutastih nosača koji stvaraju duboke arkade oko građevine. Više o svakoj od ideja pronađite ovdje. 

Iz publike se javilo pitanje kako to da stadion nije zatvorena arena. 

- Kad se donose ovakve odluke, iznad svega se u odluci razmišljalo o Dinamovcima. Duboko smo uvjereni da smo baš za klub i Dinamovce donijeli najbolju moguću odluku, odgovorio je Zvonimir Boban, ne osvrćući se na temu krova, odnosno natkrivenosti strukture. 

Hoće li reakcije biti podijeljene?

- Uvijek je tako kod velikih stvari, ali moramo biti sigurni u svoju udluku. Nismo htjeli konfekcijsku tvorevinu da ne raspoznaješ stadion. Ovo je nešto potpuno urbano, baš 'dinamovski', rekao je Boban. 

Ovo nije provincijalni već autentični izbor, radikalno drugačiji od 87 ostalih, nadovezao se Plejić. Nije možda očekivan, ali je autentičan i uzima DNA nekih prošlih, jedinstvenih i globalno relevantnih modela i transportira ga u budućnost, komentirao je.

- Čudo je da je netko otkrio identitet ovog jednog prostora. Dobili smo nešto novo, ali s ehom nečeg bliskog i našem poznatog. To smo mi prepoznati u nekoj novoj konstelaciji. Dobili smo jedan komet iz globalnog konteksta koji je riješio enigmu u centru grada, istaknuo je arhitekt i predsjednik Ocjenjivačkog suda. 

Napomenuo je da je Vladimir Turina 'praotac' kao i da je rušenje stadiona kao 'ubijanje idola'. 

- Sada će ovo biti uskrsnuće i ovo je najbolji način i nevjerojatno otkriće i priča. Jako smo emotivni i uzbuđeni i fokusirani, objasnio je Toma Plejić.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević osvrnuo se na pitanje o zatvaranju, navodeći da će sve tribine biti natkrivene. 

Novi stadion sklop je velikih horizontalnih i kosih ploha čija snaga proizlazi iz proporcije, konstrukcije i preciznosti njihova odnosa. Upravo prostor između tih ploha postaje arhitektura.

Međunarodni natječaj ima dvije komponente. Na natječaju se prije svega tražilo idejno rješenje za novi nogometni stadion kapaciteta od oko 35.000 mjesta te za popratne objekte garaže od 800 mjesta i tri terena za trening od kojih jedan ima tribinu od 1.500 mjesta.

Isto tako, za potrebe Grada Zagreba, na natječaju se za prostor zapadno od bazena Svetice tražilo anketno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se definirati smještaj novog atletskog stadiona s oko 2.000 mjesta, rukometnog doma s oko 5.000 mjesta, multifunkcionalne dvorane za košarku i futsal s oko 3.000 mjesta, te prostora za rekreaciju i vježbalište na otvorenom za građane.

- Prvonagrađeni rad najbolje je rješenje pristiglo na natječaj. Ono s jedne strane poštuje tradiciju izvornoga maksimirskog stadiona, koji ima kultni status, kao i duh i identitet Dinama i ovog grada, procijenio je Zvonimir Boban. Više o odabiru novog rješenja pročitajte ovdje.

Mladi milanski studio VG13 Architects dosad nije projektirao stadion, a sada je dobio najveći posao u svojoj povijesti - novi Maksimir. Tko stoji iza pobjedničkog rješenja i što su dosad radili, pročitajte ovdje.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina potvrdio je da je na natječaju zaprimljeno 88 radova, ističući da su članovi Ocjenjivačkog suda pomno razmišljali o svakom zasebnom radu.

- Uistinu je odrađen iznimno velik posao. Surađivalo je više struka, a sada idemo u završetak cijelog procesa te se nadam da ćemo do planiranog roka imati novi stadion koji će biti jedinstven. U suradnji sa strukom prošli smo intenzivan proces. Došli smo do točke koja je jako bitna i nadam se da će se zajednici i javnosti svidjeti odabrano rješenje. Sve su to varijacije na temu, komentirao je ministar Glavina. 

Gradonačelnik Tomašević je dodao da je sljedeći korak pregovarajući postupak.

- Trebamo plan projekta, ići u građevinsku dozvolu, izradu troškovnika i nabavu za gradnju. Isto tako, treba reći da se planira rušenje Maksimirskog stadiona oko ljeta sljedeće godine. Naravno, dotad očekujemo otvaranje stadiona Kranjčevićeva kako bi se Dinamo ondje mogao preseliti, nadovezao se gradonačelnik.

Govorio je i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević prema kojemu je odabrano rješenje jedinstveno. Kako je rekao, kad bude izgrađen, stadion neće biti 'kopija' nijednog drugog stadiona u svijetu, a ima poveznicu i s izvornim stadionom arhitekta Vladimira Turine, a projektirao ga je u 1960-ima. Prvonagrađeni je netom saznao za svoju nagradu, dodao je gradonačelnik.

- Ono što nije spomenula Ana spomenut ću. Svi radovi koje smo mjesecima gledali, sa svim našim perspektivama, svi su bili šifrirani. Nismo znali do same odluke, dok nismo potpisali. I arhitekti su bili iznenađeni jer nitko nije znao niti mogao pretpostaviti da su dobili najbolje arhitektonsko rješenje. Svakako bih rekao da me kao gradonačelnika mori da se 30 godina nastojalo riješiti problem Maksimirskog stadiona i drago mi je da smo korak do rješenja, poručio je gradonačelnik.

Okupljenima se obratio i predsjednik Dinama Zvonimir Boban, koji je u Ocjenjivačkom sudu imao i stručnu ulogu.

- Doći će jedna struktura koja duboko oslikava i urbanizam ovoga grada. Ona oslikava i respektira povijest i tradiciju maksimirskog stadiona, njegov identitet i duh, a pritom čuva identitet Dinama i Dinamovaca. Na to smo posebno ponosni, rekao je.

Nastavio je s puno emocija.

- Kad gledam iz nogometne perspektive, obišao sam mnogo stadiona, a na ovome sam praktički živio i toliko ga volio. Ovo je jedna iznimno snažna i moćna struktura. Kad protivničke momčadi budu dolazile na ovaj stadion, postojat će veliki respekt i strahopoštovanje. Kad zamislim izlazak na teren, okomitost i blizinu tribina, posebnost i energiju stadiona, kao i izdvojenost sjeverne tribine, mislim da će atmosfera biti vrlo teška za protivnike.

Posebno je zanimljivo što će sjeverna tribina biti zamišljena kao zasebna cjelina.

- Kroz ovaj rad nekako se očuvao i respekt prema starom radu arhitekta Vladimira Turine. Kad ga gledam, imam osjećaj: ovo smo mi, ovo je naš Maksimir. Sjeverna tribina zasebna je cjelina i tako je i zamišljena. Ovo je jedan od rijetkih radova koji je na takav način doživio naš sjever. Bit će neovisan i poseban dio stadiona, dodao je za kraj Boban.

Prvonagrađeni rad izradio je studio VG 13 iz Milana, otkriva Toma Plejić, predsjednik Ocjenjivačkog suda. Suradnici na projektu su Nicola Andjelic, Gionvanni Campagna, Niccolo' Pasti, Tommaso Sala te Massimiliano Selenati.

- Rješenje nevjerojatno reagira na sve konflikte i stvaranje novog sportskog grada. Novi stadion za 35.000 gledatelja je potpuno neobičan. Nije zatvoreni volumen, prelazi iz preciznosti, a između okolnih ploha stvara se arhitektura. Prema nogometnom terenu tribine stvaraju super-akustičnu arenu, a prema Zagrebu stvara se propusna arhitektura otvorena gradu, rekao je o odabranom rješenju Plejić.

Dodao je da je nevjerojatno da je strani ured toliko dobro prepoznao potrebe lokacije, transformirajući potrebe u jednu potpuno prepoznatljivu strukturu. 

Odabrano rješenje | Foto: screenshot

Prva je govorila predsjednica Društva arhitekata Zagreba, Ana Boljar. Rekla je koliko je radova pristiglo na natječaj.

- Ocjenjivanje je jako težak posao i radi se 24 sata na dan. Svi su bili jako skoncentrirani i nadam se da ćemo i sebi i svima dokazati da možemo sjediti za stolom - različiti ljudi, čelnici s lokalnih i nacionalnih razina i imati polemiku i neslaganje, a da sve to vodi zajedničkoj odluci. S obzirom na to da se radi o javnom novcu, svima je briga o interesu bila apsolutni prioritet. Zaprimili smo 88 radova iz više od 20 zemalja iz gotovo svake zemlje Europe, a pristigli su i prekomorski radovi. Primili smo radove iz svjetski renomiranih arhitektonskih studija tako da Ocjenjivačkom sudu nije bilo lako. Iskoristila bih priliku da najavim da ćemo za mjesec dana, poručila je Boljar. 

U Ocjenjivačkom sudu bilo je ukupno devet članova. Činili su ga Toma Plejić iz Studija UP, ujedno predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, François Chas iz francuskog ureda NP2F, Kersten Geers iz belgijskog OFFICE KGDVS-a, Vasa Perović iz slovenskog ureda Bevk Perović arhitekti, Mia Roth-Čerina iz ureda Roth&Čerina te Nenad Fabijanić iz Arhitektonskog studija Fabijanić.

Uz njih, u Ocjenjivačkom sudu bili su i predsjednik GNK Dinamo Zvonimir Boban, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Za zamjenike članova imenovani su arhitektica Vjera Bakić iz Studija Plazma, Iva Hudan, glavna savjetnica ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te zamjenik zagrebačkog gradonačelnika i arhitekt Luka Korlaet.

Zvonimir Boban u Ocjenjivačkom je sudu imao ulogu programskog stručnjaka s terena, dok je Toma Plejić bio jedan od ključnih ljudi u procesu ocjenjivanja.

Uskoro ćemo krenuti s video prijenosom uživo.

Zbog velikog interesa medija još nisu svi akreditirani, pa se i dalje čeka početak konferencije za medije.

Parcela na kojoj se nalazi sam stadion još je od 1996. godine u vlasništvu Grada Zagreba. Problem je, međutim, bio u okolnim zemljištima i dijelovima kompleksa na koje je Katolička crkva polagala pravo kroz postupak povrata oduzete imovine.

Imovinsko-pravni spor formalno je pokrenut još 1997. godine i upravo je on desetljećima bio jedna od najvećih prepreka ozbiljnom planiranju potpuno novog stadiona. Dok odnosi nisu bili riješeni, nije bilo moguće potpuno 'očistiti' prostor i krenuti prema rušenju starog Maksimira te izgradnji novog objekta.

Veliki pomak dogodio se krajem 2023. godine. Vlada je 7. prosinca objavila da je pronađen model kojim bi se konačno završio dugogodišnji spor. Dogovoreno je da Zagrebačka nadbiskupija odustane od zahtjeva za povratom zemljišta na prostoru Maksimira, a zauzvrat joj se osigura deset drugih lokacija na području Zagreba za gradnju crkava i drugih vjerskih sadržaja.

Bio je to praktički posljednji veliki korak prije formalnog rješenja. Ono je stiglo 21. veljače 2024. godine. Grad Zagreb, Vlada RH i Zagrebačka nadbiskupija potpisali su sporazume kojima je nakon čak 27 godina riješen imovinsko-pravni spor.

Procijenjena vrijednost maksimirskog zemljišta o kojem se godinama sporilo iznosila je oko 20 milijuna eura. Time je uklonjena jedna od najvećih prepreka novom stadionu. Zanimljivo je da se tada još nije računalo na model projekta kakav poznajemo danas. Detalje pronađite ovdje. 

U 13 sati kreće predstavljanje prvonagrađenog rada arhitektonsko-urbanističkog natječaja za idejno rješenje SRC Svetice-Stadion Maksimir. Održat će ga članovi Ocjenjivačkog suda u prostorima Društva arhitekata Zagreba, na adresi Trg bana Josipa Jelačića 3/1.

Jučer je najavljeno da će rezultate natječaja objaviti predsjednica DAZ-a Ana Boljar u ime provoditelja natječaja, predsjednik Ocjenjivačkog suda Toma Plejić, te članovi suda Zvonimir Boban, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.