Okrugli stol na temu revitalizacije Gredelja: Jedan od najvažnijih elemenata za razvoj Zagreba
Održani su okrugli stol i prezentacija za stručnu javnost na temu revitalizacije prostora bivše tvornice Gredelj u prostorijama DAZ-a. Na okruglom stolu je sudjelovao i zamjenik zagrebačkog gradonačelnika, a pitanja je postavljala i publika. Jedan od zaključaka je bio i da je potrebno sačuvati dvije građevine koje su utvrđene kao visokovrijedne, unatoč izvjesnim visokim troškovima njihove revitalizacije.
Gredelj, foto: DAZ
U srijedu, 16. studenog 2022., u prostorijama DAZ-a, za stručnu je javnost prezentiran dosadašnji rad proizašao iz Postupka nabave Studije urbane revitalizacije prostora bivše tvornice željezničkih vozila Gredelj. Prostor ‘Gredelja‘ predviđen je GUP-om Grada Zagreba kao gradski projekt koji predstavlja jedan od najvažnijih elemenata realizacije prostora bitnih za razvoj grada. Provedbom javne nabave i konačnim odabirom izvoditelja postigao se zavidni rezultat odabira najboljih stručnjaka za izradu kompleksne i za sve dionike Grada Zagreba strateški bitne studije.
Nakon uvodne prezentacije povijesnog razvoja prostora Gredelj koju je prezentirao predsjednik DAZ-a Tihomil Matković, a iz koje je vidljivo da je još prije 86. godina ovaj prostor planom bio predviđen za proširenje centra grada, izlaganje rezultata studije prezentirali su Marko Dabrović i Vedrana Likan.
Na okruglom stolu kojeg je moderirao predsjednik DAZ-a, Tihomil Matković, sudjelovali su: zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet, ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Lana Križaj i članovi konzorcija izrađivača studije – Marko Dabrović (3LHD), Sunčana Rapaić (Cie arthitekti) i Vedrana Likan (Colliers).
Okrugli stol
U okruglom stolu kroz pitanja i odgovore, upućene kako od moderatora tako i od publike, istaknula se bitnost institucije javnog urbanističkog natječaja sposobnih interdisciplinarnih timova kao nužnog modela dobivanja najkvalitetnijih rješenja za realizaciju Urbanističkog plana uređenja ovog prostora, koji onda definira i javne arhitektonske natječaje.
Potreban je cjeloviti pristup prostoru, kako na nivo natječaja tako i uspostavom tijela za realizaciju ovog zahvata, s obzirom na složenu kombinaciju pretežitog vlasništva između države i grada te u manjem dijelu pojedinaca i pravnih osoba u privatnom vlasništvu. Pitanje uzdizanja željezničke pruge i izmještanja teretnih perona iz centra studija je pokazala kao nužan preduvjet razvoja područja Gredelja i uopće povezivanja starog i novog grada u funkcionalnu cjelinu.
Rasprava u okruglom stolu ponudila je osvrt na dimenzioniranje prometne infrastrukture Gredelja, predviđenu blokovsku strukturu izgradnje, zelene površine i popratne javne programe, pitanje gustoće i odnos centralne gradske osi sjever-jug sa prostorom Gredelja. Bitnu i polemičnu temu izazvalo je pitanje namjena i udjela poslovnih naspram stambenih prostora, kao i pitanje političke volje Grada za uključivanjem priuštivog socijalnog i gradskog stanovanja u sam projekt.
Industrijska baština
Pretežitost poslovne namjene zone M2 iz GUP-a za ovaj prostor nalaže izgradnju više od 300.000m2 poslovnog prostora, što tržište u kratkom i srednjem roku ne treba, a upitno je (s gotovo zanemarivim rastom stanovništva Zagreba) očekivati takve potrebe i u dugom roku. Zajednički je utvrđeno da ovaj prostor može podnijeti nešto povećane gustoće koje studija testira sa 17.000 stanovnika.
Poseban osvrt ticao se bitnosti čitanja i očuvanja postojeće zaštićene industrijske baštine, kao i potreba programiranja njenog budućeg sadržaja koji bi trebao predstavljati ključan društveni i kulturni resurs kojeg će prostor Gredelja ponuditi na razini lokacije, ali i čitavog Grada.
Dvije građevine koje su utvrđene kao visokovrijedne potrebno je sačuvati unatoč izvjesnim visokim troškovima njihove revitalizacije (jedna se i urušila u toku ove godine, više o tome pročitajte ovdje), dok je za ostale 54 građevine ovog industrijskog sklopa vjerojatnije tek fragmentarno obilježavanje. Naglasili su i da su sličan projekt urbane revitalizacije prostora željezničke infrastrukture u centru grada proveli i Beč i München, pa da ih možemo koristiti kao primjere.
Neosporan je zaključak kako je ključno nastaviti se aktivno baviti temom Gredelja i rješavanjem prepreka identificiranih studijom i održanom raspravom, a u daljnjem procesu promišljanja, planiranja i razvoja Gredelja potrebno je stvoriti suglasje ključnih dionika na području cijelog obuhvata.
