Rezultati stručnog skena Poljuda: Stadion u raspadu, ‘ubija’ ga korozija, a dijelovi krova samo što ne polete
Grad Split u zadnjim je danima 2024. objavio digitalne podloge i tehničku dokumentaciju za projekt velike sanacije Poljuda koja se odnosi na dva stručna pregleda stadiona, iz 2018. te iz 2023. godine. Zaključci elaborata su šokantni, te ukazuju kako krovnu konstrukciju stadiona izjeda korozija, da jači vjetar u svakom trenutku može razbacati ploče od lexana po Splitu, te da Poljud kao građevina ne udovoljava u potpunosti današnjim standardima potresne otpornosti. I ne, ovo nije rezultat isključivo utjecaja ‘zuba vremena’, već i uvelike sustavnog nemara u održavanju. Tako je frapantan podatak da su se, primjerice, pukotine u konstrukciju ‘popravljale’ PUR pjenom i kitom.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Galerija 16 Fotografija
Otvori
Zahvaljujući Odluci o odabiru projektnih prijedloga za sufinanciranje izgradnje ili obnove sportskih građevina od nacionalnog interesa, koju je u listopadu 2024. donio ministar turizma i sporta Tonči Glavina, Grad Split je dobio financijsku injekciju za obnovu stadiona Poljuda od 600.000 eura.
Taj će novac, kako je tada rečeno iz Ministarstva turizma i sporta, biti utrošen za potrebnu dokumentaciju za početak obnove Poljuda, odnosno, kako je rekao Glavina ‘za ono za što su oni jedino u ovom trenutku bili spremni’, misleći pri tomu na Grad Split. O kakvoj je točno dokumentaciji riječ nije specificirano, no poznato je kako je Elaborat ocjene postojećeg stanja Poljuda završen u travnju 2024. kada je i predstavljen čelnicima Grada Splita.
Izveli su ga stručnjaci metalnih i betonskih konstrukcija koje je okupio sljednik autorskog prava prof. Borisa Magaša, prof. Nenad Fabijanić sa Sveučilišta u Zagrebu. Oni su imali zadatak dokumentaciju koju je ranije pripremio IGH analizirati i usporediti sa stanjem na terenu, te nadopuniti.
U recenziji dokumentacije od IGH bila je napomena da se treba napraviti analiza postojećeg stanja koja bi trebala biti osnova za izradu izvedbenih projekata i svega što slijedi. Ističe kako se prilikom izrade elaborata posebno vodilo računa o potresnoj otpornosti građevine. Kao i utjecaju koji su na konstrukciju Poljuda imali blizina mora i zub vremena.
Grad Split u zadnjim je danima 2024. objavio digitalne podloge i tehničku dokumentaciju za projekt velike sanacije Poljuda prema modelu ‘projektiraj i gradi’ koja se odnosi na dva stručna pregleda stadiona, iz 2018. te iz 2023. godine. Zaključci su šokantni, te ukazuju kako stadion izjeda korozija, da je krovna konstrukcija uništena, te da Poljud kao građevina ne udovoljava današnjim standardima potresne otpornosti.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Stanje armiranobetonske konstrukcije
Krovnu konstrukciju čine dvije odvojene simetrične prostorne ljuske, koje su svojim rubom oslonjene na vrhove glavnih nosača na 28 ležajeva sa svake strane. U konstruktivnom smislu konstrukcija krova je hiperstatička prostorna rešetkasta konstrukcija izvedena prema sistemu ‘MERO‘. Pokrov krovne konstrukcije je lexan, transparentni pokrov. Na obodu i unutar krovne konstrukcije su smješteni reflektori koji pružaju ujednačenu jakost svjetla na cijelom terenu.
Utvrđeni su izvorni nedostaci: sustav odvodnje nije sustavno riješen, nepovezivanje reški Z nosača gledališta, nepovezivanje glavnih nosivih okvira u zonama vanjskih i unutarnjih stupova i nedovoljan zaštitni sloj betona. Također, utvrđeni su i stečeni nedostatci, odnosno nastali ljudskim djelovanjem ili djelovanjem prirode. Riječ je o pukotinama u betonu, degradaciji betona, koroziji armature, neispravnom naknadnom zapunjavanju reški Z nosača gledališta (kit, PU pjena), procurivanju vode, deformaciji uzdužne nosive konstrukcije, korištenju neadekvatnog premaza za sanaciju pukotina i naknadnom bušenju rupa za odvodnju u nosivim elementima
Zaključak je da su se neki od navedenih stečenih nedostataka pojavili ubrzo nakon izgradnje stadiona, te da su se zbog neadekvatne sanacije ili zbog ne provođenja sanacije s vremenom pojavila još veća oštećenja. Također, ističe se, stadion nije održavan na način na koji je trebao biti održavan.
– Tokom godina su se izradili razni projekti i izvješća o sanaciji, održavanju, pregledima i slično. Svi izvještaji su upućivali na neadekvatno održavanje stadiona i njegove konstrukcije. Projekti sanacije i održavanja koji su također napravljeni nisu realizirani koliko je vidljivo. Određena oštećenja, ukoliko se ne pristupi njihovoj sanaciji, mogu dovesti do otkazivanja nosivih elemenata što može imati ozbiljnije posljedice, stoji u zaključku eleborata.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Otpornost na potres
Prema današnjim propisima i normama u elaboratu se ističe kako je potresna sila višestruko veća nego li je bila prema pravilniku u vrijeme projektiranja stadiona. Prema tadašnjim propisima lokacija stadiona se nalazila u VII. seizmičkoj zoni. Proračun potresnog djelovanja proveden je prema normi HRN EN – 1998, a prema razredu važnosti Poljud se svrstava u razred važnosti III (zgrade čija je potresna otpornost važna s obzirom na posljedice vezane s rušenjem, npr. škole, dvorane za skupine, kulturne institucije). Treba reći i da se utjecaj tla uzima u obzir za proračun određivanjem kategorije tla, te da na lokaciji na kojoj se nalazi Gradski stadion Poljud tlo spada u kategoriju B.
Izmjenom i dopunom Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije NN 07/22 definirane su razine obnove građevinskih konstrukcija nakon potresa. Prema navedenom propisu obnova se mora provesti na Razinu III – pojačanje konstrukcije.
Zaključak istaknut u eleboratu je da, obzirom na zahtjevnu potresnu otpornost prema nizu HRN EN 1998 i pripadnim nacionalnim dodacima, postojeća konstrukcija Poljuda ima nosivost u iznosu od 60 %. Na temelju svega navedenog zaključuje se kako je građevina pogodna za obnovu uz nužne mjere na ojačanju konstrukcije.
– Može se uočiti da glavni nosivi elementi konstrukcije stadiona nisu jako oštećeni, a tek ih je dio u stanju ograničenog oštećenja (OO) te je došlo do plastifikacije određenih kritičnih presjeka. To ne znači otkazivanje spomenutih elemenata, ali ukazuje da je konstrukcija u poprečnom smjeru (okomito na glavne nosače) osjetljiva i da nedostaje dodatnih ukrutnih elemenata koji bi ravnomjerno distribuirali potresne sile s glavnih nosača. Jedna od posljedica su značajno veće unutarnje sile u slabijem smjeru na presjecima glavnih nosača. Može se reći da potresno djelovanje značajno povećava određene unutarnje sile u kritičnim elementima (posebno oko slabije osi elemenata) što uzrokuje prekoračenje kapaciteta presjeka i plastifikaciju. Određenim mjerama bi trebalo umiriti djelovanje na glavni nosač oko slabije osi te sile potresa izravnije prenijeti u temelje, stoji u elaboratu.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Čelična konstrukcija krovišta
Čelična krovna konstrukcija Poljuda sastoji se od: osnovne nosive prostorne rešetke, sekundarnih nosača od savijenih limova za nošenje polikarbonatnog pokrova (lexan), konstrukcije revizionih staza u srednjem dijelu koje su i nosači kablova i reflektora, konstrukcije reporterskih tribina ovješenih u čvorove osnovne rešetke na zapadnom krovu i nadstrešnice iznad obodne šetnice.
Kompletna izvedba pokrova je rad stručnjaka i radnika Termike, a proces montaže u vrijeme nastanka smatrao se ‘montažno tehnološkim uspjehom’. Pokrovni materijal je lexan koje mu je rok trajanja do 20 godina te mu je rok davno istekao, što se i vidi po oštećenim i urušenim pločama.
Poseban fokus elaborata je bio na osnovnoj nosivoj prostornoj rešetci. Riječ je o prostornom sustavu tvrke MERO iz Njemačke (Würzburg). Sustav se vodi pod nazivom KK (Kugel Knoten) i sastoji se od cijevnih štapova sa priključcima i kuglastih čvorova.
Analiza pokazuje da 25% štapova krovne konstrukcije ne zadovoljava odnosno da je prekoračena nosivost, 1.438 štapova ima prekoračenu vlačnu nosivost, a 139 štapova tlačnu nosivost. Ističe se kako se poboljšanje stanja može postići ovisno o tipu štapa. Kod jednog dijela štapova postoji mogućnost zamjene vijaka, te u tom slučaju ostaju postojeći kuglasti čvorovi. Dok se kod jačih štapova mora mijenjati vijak na veću dimenziju što uzrokuje korekciju i štapa u cjelini i posebno čvorne kugle.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Uznapredovala korozija izjeda
Uz referencu na istražne radove i preglede čelične konstrukcije i pokrova iz 2018. godine, u novom elaboratu stoji i zaključak kako postojeća čelična konstrukcija krovišta stadiona ne zadovoljava. Napominje se kako je prilikom izvođenja radova na zamjeni elemenata konstrukcije potrebno provesti radove na sanaciji antikorozivne zaštite kako je predviđeno Elaboratom sanacije da bi stadion izgledao kao prvog dana.
U dokumentaciji stoji i kako je pokrov od Lexana već 2018. bio vidno oštećen, a podkonstrukcija ugrožena korozijom, odnosno da nije bila pocinčana kao osnovna prostorna konstrukcija. Tu je i zaključak da je pokrov potrebno zamijenti novim i odgovarajućom podkonstrukcijom.
Nije nam bilo teško referencu iz zaključka o stanju pokrova potražiti u elaboratu iz 2018., koja je, slobodno možemo reći, porazna. Većina elemenata čelične konstrukcije na gornjoj strani prekrivena je naslagama prašine. Isti elementi na donjoj strani imaju značajna oštećenja završnog premaza, od površina gdje je premaz u potpunosti nestao do površina s izraženim bubrenjem i ljuštenjem.
Na mjestima gdje je premaz oštećen vidljiva je pocinčana površina na kojoj, osim manjih lokalnih, nisu uočena značajnija oštećenja. No, na većini vijčanih spojeva podkonstrukcije pokrova izrazita korozija. Na glavnim i sekundarnim elementima postoji veći broj lokalnih oštećenja na kojima je korozija značajno uznapredovala. To su pojedine MERO kugle, pojedini priključci štapova i naročito podkonstrukcija pokrova od punih ploča leksana. Već ovdje, dakle prije 6 godina, navodi se kako je za trajnosti konstrukcije potrebno izvršiti obnovu sustava zaštite od korozije na svim elementima konstrukcije.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Krov spreman za let
Također, treba reći kako elaborat iz 2018. godine ukazuje da je pokrov MERO konstrukcije, zajedno s pripadajućom pokonstrukcijom, u najlošijem stanju. Na cijelom krovu utvrđeno je 15% punih ploča od lexana koje imaju oštećenja. Gumene brtve na spojnicama lexan ploča su u potpunosti dotrajale na cijelom krovu, a čelične trake kojima se pritežu gumene brtve značajno su korodirale.
– Kod jačih udara vjetra postoji opasnost od otkidanja dijelova ili čitavih elemenata pokrova od punih ploča lexana zajedno s dijelovima pripadajuće podkonstrukcije. Sa stanovišta trajnosti i uporabljivosti, pokrov od punih leksan ploča zajedno s podkonstrukcijom može se smatrati dotrajalim. Preporuka je da se na čitavoj krovnoj konstrukciji stadiona, u dogledno vrijeme, zamjeni postojeći pokrov od punih leksan ploča zajedno s pripadajućom podkonstrukcijom s novim pokrovom od punih leksan ploča i pripadajućom novom podkonstrukcijom, stoji u zaključku.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Otvoren 1979., hvaljen kao arhitektonsko ostvaranje
Gradski stadion Poljud je izgrađen u sklopu izgradnje sportskih objekata za VIII. Mediteranske igre koje su održane u Splitu, a otvoren je 12. rujna 1979. godine. Glavni projektant je riječki arhitekt Boris Magaš, a projektant konstrukcije Boženko Jelić.Stadion je po pitanju arhitektonskog oblikovanja zanimljiv diljem svijeta te je utjecao na arhitektonske vizure brojnih svjetskih stadiona. Borisu Magašu je za ideju o obliku i funkcioniranju ozvučenja stadiona koristio oblik grčkog teatra. Smješten je u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, vizurom orijentiran prema zelenilu Marjana i Kozjaka i neznatno upušten u teren tako da izgleda kao da u prostoru gotovo lebdi.
Gledajući iz zraka, stadion poprima oblik kruga, no iz središnje osi izgleda kao rastvorena školjka s razdjelnicom koja je ostavljena kao nenatkriven prostor dok su bočni dijelovi natkriveni zakrivljenom prostornom krovnom konstrukcijom. Os simetrije je orijentirana sjeveroistok-jugozapad.
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Stadion Poljud | foto: screen shot Grad Split / Sanacija gradskog stadiona Poljud – Tehnička dokumentacija i digitalne podloge
Poljud je projektiran kao reprezentativan objekt na kojem su se održavala atletska natjecanja i finalno natjecanje u nogometu. S obzirom na potrebe i namjenu, stadion se sastoji od borilišta, gledališta i odgovarajućih pratećih sadržaja. Izvorno se gledalište nalazilo na 3 strane, sjevernoj, istočnoj i zapadnoj dok je na južnoj strani bio predviđen prostor za svečanosti održavanja igara i proglašenja pobjednika. Po broju mjesta, gledališta stadiona su mogla primiti: istočno 12.500 sjedećih mjesta, zapadno 12.500 sjedećih mjesta, sjeverno 17.500 stajaćih mjesta i južno 7.500 stajaćih mjesta. Kapacitet je bio za 50.000 gledatelja, a ukupna površina gledališta je cca 18.000 kvadrata. Ispod gledališta su izvorno predviđeni prateći sadržaji kao npr. garderobe, dvorana za treninge, klupske prostorije, press centar i skladišni prostori. Ukupna površina pratećih sadržaja iznosila je cca 10.000 kvadrata.
Tokom godina su se dogodile određene izmjene po pitanju namjena prostorije i dijelova stadiona. Trenutno zapadno gledalište ima 12.707 sjedećih mjesta, a istočno 13.217 sjedećih mjesta. Na dijelu južnog i na cijelom sjevernom gledalištu su postavljene stolice te su stajaća mjesta pretvorena u sjedeća. Tim zahvatom se smanjio kapacitet gledatelja s približno 50.000 na približno 35.000 mjesta. Na južnom gledalištu se postavio semafor na prostoru koje je bilo namijenjeno svečanosti održavanja igara. Ispod zapadnog gledališta, na površini od 11.000 kvadrata, su smještene svlačionice, saune, mali bazeni, dvije male dvorane, velika dvorana s umjetnom travom, spavaonice, uredi, dva svečana salona, TV sala, sala trofeja, klupske prostorije, kuhinje, praonice, skladišta i sanitarni čvorovi. Ispod istočnog gledališta, na površini od 9.100 kvadrata su smješteni poslovni prostori.
Istočno i zapadno gledalište je natkriveno lučnom krovnom čeličnom konstrukcijom s pokrovom od lexana. Krovna konstrukcija je izvedena kao MERO sustav, raspona 206 metara. Poprečna dužina iznosi 44 metara, a najviša točka krova je 36,7 metara. Gradski stadion Poljud je od 2015. godine pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH.
Doznajte ovdje sve o izgradnji kampa HNS-a u Velikoj Gorici.
