Za pad cijena u centru Zagreba nije odgovoran isključivo potres: Neočekivani faktor odigrao je ključnu ulogu
Pandemija, potresi i neizvjesnost obilježili su 2020. godinu, stoga nimalo ne čudi što je neočekivani niz događaja ostavio traga i kada je u pitanju tržište nekretnina.
Centar je godinama držao cijenu, no čini se kako se to polako mijenja I Foto: Unsplash
Autori stručnog članka na HNBlogu analizirali su tržište u Zagrebu u prvoj polovici 2020. godine ali i promjene do kojih je došlo zbog raznih vanjskih utjecaja poput – pandemije.
Iako je, kako navode, broj prodanih nekretnina u prvoj polovici 2020. godine niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine (pad iznosi 22 posto), ne radi se o zabrinjavajućem podatku, pogotovo zato što je uvođenjem subvencija došlo do drugačije preraspodjele te se veliki broj transakcija sada događa u kratkom vremenskom intervalu, onom otvorenom za prijave.
Shodno tome, za nekretninama, pogotovo u Zagrebu, potražnja je velika. No, ono što se promijenilo je viđenje građana o atraktivnim lokacijama u glavnom zagrebačkom gradu.
Naime, mnogi su povezivali smanjen broj kupljenih nekretnina u središtu grada s potresom, ali sudeći po analizi to nije nužno najvažniji razlog. Drugačiji trendovi u načinu življenja potaknuti pandemijom – držanjem fizičkog razmaka te radom kod kuće, smatraju autori, važan su faktor kod kupnje nekretnina.
Pandemija je očekivano uzrokovala i pad turizma u Zagrebu zbog čega je došlo do snažnije prenamjene nekretnina iz dnevnog u dugoročni najam, što je dodatno uz već navedene faktore, utjecalo na cijene u središtu grada.
Cijene rastu, ali ne u centru grada
U centru su tijekom svibnja i lipnja cijene nekretnina bile niže otprilike za 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a indeksi pokazuju kako pad cijena slabi s udaljavanjem od zone s najgušćim oštećenjima od potresa pa tako primjerice za nekretnine koje su do 1000 metara udaljene od zone pogođene potresom cijene nekretnina više ne padaju, već rastu. Štoviše raste potražnja za novijim nekretninama građenim nakon 1964. godine.
Autori HNBloga smatraju kako pandemija i potres imaju, načelno, slične osnovne učinke na ponudu – točnije, oboje su gotovo istodobno povezani s nesklonošću kupovini nekretnina u središtu grada.
I Davor Kunovac iz HNB-a ranije nam je kazao kako cijene na razini EU nastavljaju trend rasta iz prethodnih godina, međutim, i da je izgledno da pandemija utječe na afinitete građana prema stanovanju u svim državama EU.
Primjerice, primjećuje se povećana sklonost životu izvan središta grada, što je u prvom redu posljedica novih trendova u načinu života poput držanja fizičke distance ili rada od kuće, kazao je direktor Direkcije za modeliranja u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke.
Zaključno, cijene nekretnina u centru grada očekivano su smanjene, no unatoč tome, ako se maknemo samo nekoliko kvartova dalje nekretnine još uvijek ostaju najbolja investicija.
Iako je sama pandemija potaknula mnoge da krenu razmišljati o životu izvan centra grada, povećana atraktivnost života izvan središta te novi trendovi u načinu života, potpomognuti prirodnim neprilikama, održavat će relativno visoke cijene još neko vrijeme.
