Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

obiteljska kuća | foto: Freepik
Prema najnovijim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2025. cijene kuća u eurozoni porasle su za 5,1% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok je rast u cijeloj Europskoj uniji iznosio 5,4%. Ove brojke potvrđuju da tržište nekretnina u Europi i dalje bilježi solidan godišnji rast, iako se tempo usporio u odnosu na prvo tromjesečje 2025., kada su cijene u eurozoni porasle 5,3%, a u EU 5,7%.
Usporavanje rasta može ukazivati na postupno hlađenje tržišta ili prilagodbu cijena nakon intenzivnog rasta u prethodnom razdoblju. Iako su rastovi i dalje dvocifreno značajni u nekim državama članicama, prosječna stopa rasta u eurozoni i EU sugerira da su cijene kuća stabilne, ali pod pritiskom inflacije i troškova financiranja.
U odnosu na prethodno tromjesečje, cijene kuća nastavile su rasti. U eurozoni su skočile za 1,7%, dok je rast u EU iznosio 1,6%. Ovaj tromjesečni rast pokazuje da potražnja za nekretninama ostaje snažna unatoč globalnim gospodarskim izazovima i rastu kamatnih stopa.
Rast od gotovo 2% u samo tri mjeseca znači da se prosječna cijena kuće u eurozoni povećala za oko 1,7 eura na svakih 100 eura vrijednosti u tom razdoblju, što u stvarnim iznosima predstavlja značajan udarac za kupce, ali i potencijalnu dobit za prodavatelje. Uzimajući u obzir kumulativni godišnji rast, jasno je da je tržište kuća u eurozoni i EU još uvijek privlačno za investitore, ali i sve izazovnije za one koji prvi put kupuju nekretninu.
Analiza cijena nekretnina po državama članicama pokazuje da razlike unutar EU-a mogu biti vrlo velike. Među zemljama za koje su dostupni podaci, samo je Finska zabilježila godišnji pad cijena nekretnina (-1,3%), što sugerira moguće zasićenje tržišta ili slabiju potražnju.
S druge strane, najveći godišnji porast zabilježen je u Portugalu (+17,2%), Bugarskoj (+15,5%) i Mađarskoj (+15,1%). Ove dvocifrene stope rasta ukazuju na snažan povrat investicija i moguće tržišne nestabilnosti, jer tako brzi rast često signalizira da cijene mogu premašiti stvarnu kupovnu moć stanovništva.
Portugalsko tržište, s porastom od više od 17% u godinu dana, primjer je kako turizam, strani ulagači i ograničena ponuda nekretnina mogu ubrzati rast cijena. Dok u Finskoj pad od 1,3% pokazuje da se određene lokalne ekonomije suočavaju s kontrastnim trendovima.

eurostat statistika | foto: screen shot Eurostat
Pogled na tromjesečne promjene također pokazuje zanimljive trendove. U drugom tromjesečju 2025. cijene su pale u dvije države članice – Francuskoj (-0,2%) i Belgiji (-0,1%) – što je blagi pad koji ne znači značajno smanjenje tržišne vrijednosti, ali ukazuje na moguće korekcije ili sezonske oscilacije.
Nasuprot tome, najveći tromjesečni porast zabilježen je u Portugalu (+4,7%), Luksemburgu (+4,5%) i Hrvatskoj (+4,4%). Hrvatska se izdvaja kao primjer tržišta u kojem rast cijena nekretnina u drugom tromjesečju nadmašuje prosjek EU-a, što može biti posljedica potražnje u turistički atraktivnim regijama, ali i rasta interesa domaćih i stranih investitora.
Ovi podaci pokazuju da unatoč umjerenim prosječnim stopama rasta na razini EU-a, lokalna tržišta mogu bilježiti znatno brže promjene, što je važno za potencijalne kupce i investitore pri planiranju svojih ulaganja.
Sve u svemu, podaci Eurostata za drugo tromjesečje 2025. potvrđuju da europsko tržište nekretnina ostaje dinamično, s prosječnim godišnjim rastom od oko 5%, ali s velikim razlikama među državama članicama. Dok pojedine zemlje bilježe dvocifreni rast i potencijalno brzo povećanje cijena, druge zemlje bilježe stagnaciju ili blagi pad. Ovi trendovi naglašavaju važnost lokalnog konteksta u procjeni investicijskih odluka te pokazuju da tržište nekretnina u Europi nije homogeno, već se ponaša vrlo različito od regije do regije.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Trenutno, u poznatoj uvali nema starih hotela - osim 'Granda' koji ostaje. Teren se priprema za nove vile, hotel, rekonstrukciju te uređenje okoliša.
10:10 1 d 12.09.2026
Lokacijske, građevinske i uporabne dozvole samo se nižu za jednu ulicu u Osijeku. Donjodravska obala dobiva novu cestu, ali i brojne nove zgrade.
15:28 2 d 11.09.2026
Na dražbi 2.300 kvadrata u Zagorju: Prodaju se poslovna zgrada i veliko dvorište
Sud prodaje poslovni kompleks u Zaboku, a početna cijena spuštena je daleko ispod procijenjene vrijednosti.
15:27 2 d 11.09.2026
Kvadrat novogradnje u RH probio 3.000 eura! U Zagrebu 28% skuplji, opasno se bliži crni scenarij
Cijene kvadrata novih stanova u Hrvatskoj u godini dana skočile su skoro 9%, a najveći udio u cijeni ima dobit izvođača i trošak građenja.
12:19 3 d 10.09.2026
Velika promjena uz Heinzelovu: Na zapuštenoj parceli niče 13 etaža, a stiže i nova cesta
Gradit će se velika poslovna zgrada, stotine parkirnih mjesta i novi prometni spoj prema Sveticama.
16:07 4 d 09.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 12 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 12 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 14 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 14 h 13.09.2026