Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
13:30 1 d 14.05.2026

limenka | foto: Bauštela.hr (David Mandić)
Od prvog dana ove godine na snazi je novi zakon u zgradarstvu za koji ste morali čuti. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donijeli su većinom glasova saborski zastupnici u prosincu 2024. godine, a od novih pravila očekivano su najviše odjeknule zabrane.
Krajem prošle godine tako smo kolektivno, imali ili nemali klime, ili loggie, te stanovali u starijim zgradama ili novogradnji, svi bili u panici zbog onoga što po novome nećemo smjeti. Iako su iz ministarstva u nekoliko navrata upozoravali da će se osim ako je tako izričito naglašeno u zakonu, uz suglasnost većine suvlasnika, intervencije moći izvoditi – novi zakon činio se kao neman koja vreba na svaki krivi potez.
Ipak, u trenutnoj situaciji, nekima je nedvojbeno teže s novim zakonom nego drugima. Primjerice, od nove godine ispaštaju postavljači klima, koje se na pojedine zgrade više jednostavno nema gdje ugraditi. Takav je slučaj s limenkama u Zapruđu koje nemaju balkone. Pred samo donošenje zakona, ovaj problem su istaknule saborska zastupnica Marija Lugarić i predsjednica Mjesnog odbora Zapruđe Gordana Žarković.
Vraćamo se nekoliko mjeseci unazad kako bismo podsjetili na uzavrelu raspravu uoči izglasavanja novog Zakona. Datuma 19. rujna 2024. godine, na sjednici Hrvatskoga sabora, zastupnica Marija Lugarić, inače stanovnica zagrebačkog naselja Zapruđe i suvlasnica u karakterističnoj višestambenoj zgradi ‘limenki’, istaknula je važan problem što se tiče stupanja novih pravila na snagu.
– Zajedno s više od 5.000 susjeda stanujem u Zapruđu gdje su limenke. Nijedna od ovih zgrada nema balkon niti prednje ili stražnje pročelje koje ne gleda na javnu površinu. Dakle, nema načina na koji možemo u zgradi staviti klimatizacijske i druge uređaje, a da nismo u prekršaju zakona, rekla je Lugarić apelirajući na Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da pred izglasavanje zakona promisli o drugačijim rješenjima.

Remetinečki gaj; foto: David Mandić | baustela.hr
Isto vrijedi, dodala je Lugarić, govori li se o zamjeni membrane na takvoj zgradi. Vraćanje na izvorno stanje, koje se također spominje u obuhvatu novog Zakona, kompleksno je za zgrade poput limenki, jer se ni ne zna kakvo je ono. U Bauštelskoj reportaži na temu limenki, otkrivamo kakve su bile izvorne membrane, kao i zašto se više nikada neće moći replicirati.
Kako bilo, može se reći kako ministar Branko Bačić u svojoj replici na izlaganje zastupnice Lugarić nije otklonio njene kao ni sumnje tisuće drugih stanara Zapruđa i ostalih zgrada koje nemaju ‘čisto’ pročelje i začelje.
– Pišući Zakon, prije svega kad govorimo o postavljanju klima-uređaja i drugih uređaja na zgradi bili smo svjesni da će se javiti izvjesni problemi. Nismo rekli da se ti problemi neće rješavati. No, za to će trebati određeni dokumenti i postupci koji su predviđeni zakonskim postupcima Republike Hrvatske. Ako i nema pročelja, postoje krovišta, unutarnji uređaji, prenosivi klima uređaji, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Uz već navedene prijedloge, spomenuo je i mogućnost zajedničkog rashladnog uređaja za sve stanare. Ne ponudivši konkretno i izvedivo rješenje za stanare koji ipak žele instalirati najobičniju jedinicu vanjske klime, ali nemaju gdje, Bačić je podsjetio na to kako se Zakonom prvenstveno išlo na zaustavljanje bespravnih intervencija na pročeljima.

Limena oplata na montažnim zgradama JU 60; foto: David Mandić | baustela.hr
Lugarić, napominjemo, nije se protivila novom Zakonu, već ju je zanimalo koje je konkretno rješenje za zgradu u kojoj stanuje, a njeno pitanje odnosi se, kako je sama rekla na tisuće drugih Zagrepčana. Isti problem muči i predsjednicu Mjesnog odbora Zapruđe Gordanu Žarković. U istoj je situaciji kao zastupnica jer i ona stanuje u limenci.
– Nemamo balkone, i nemamo gdje ugraditi te klime. Kad bismo barem mogli dograditi nekakvu ovojnicu pa nju iskoristiti. Preporuka Ministra da klime provodimo na krov nema nikakvog smisla, jer kako mislite da će se provesti klima na sam vrh zgrade koja ima 7 etaža. Samo zamislite kakva bi to bila lakrdija, rekla nam je u razgovoru Gordana.
No, jasan odgovor na ovaj problem očito ne dolazi. S pitanjem što je činiti suvlasnicima koji se nađu pred sličnom dilemom kao dvije spomenute stanarke kultnog zagrebačkog naselja južno od Save, obratili smo se Ministarstvu graditeljstva.
– Veliki broj zgrada je u našim gradovima kroz brojne neplanske intervencije suvlasnika izgubio svoju oblikovnu vrijednost i na taj način se negativno utjecalo kako na arhitektonsku baštinu, tako i na opću sliku grada i države. Takve pojave u stranim gradovima koji su nam uzor po svojoj uređenosti nije moguće vidjeti, napisali su na naš upit iz Ministarstva.

Pročelje “limenke”; foto: David Mandić | baustela.hr
Podsjetivši kako je za sve radove na pročeljima zgrada koji nisu izrijekom navedeni u novom Zakonu – kao što je to slučaj s instalacijom vanjske jedinice klime – treba prikupiti potrebnu suglasnost suvlasnika zgrade. K tome su ponovili preporuku ministra Bačića za alternativne mogućnosti za hlađenje.
S danim informacijama, kakve su uopće mogućnosti za one koji se susreću s navedenim problemom? Iz Grada Zagreba doznajemo – baš ih i nema.
Napominje se da, iako ovakvu opciju spominje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zakonom nisu propisane nikakve posebne odredbe za odlučivanje o izgradnji zajedničkih instalacija za hlađenje, kao ni izgradnju posebnih instalacija u zajedničkim dijelovima zgrada.
Upozoravaju da je ovo pitanje važno za riješiti kao preduvjet za postavu zajedničkih vanjskih jedinica – odnosno za postavljanje na zajedničke dijelove zgrade gdje ih je dopušteno postavljati. Ista problematika preslikava se i na ishođenje građevinskih dozvola za izgradnju balkona ili bilo kakve ovojnice na postojećim zgradama, a koju razmatraju očajni zbunjeni suvlasnici, doznajemo iz Grada.
Kako montažna gradnja osvaja svijet i koji su najpoznatiji primjeri u Zagrebu pročitajte ovdje.
Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
13:30 1 d 14.05.2026
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
11:25 2 d 13.05.2026
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 2 d 13.05.2026
Nakon što je tvrtka Adrias Kameno-betonski proizvodi završila u stečaju, na red je došla i prodaja njezine vrijedne nekretnine u Crikvenici.
12:23 15 h 15.05.2026
Uz nekretnine prodaje se i kompletna oprema i inventar, dok je procijenjena vrijednost veća od 4,5 milijuna eura.
15:54 1 d 14.05.2026
Na prodaju zgrada u Dubravi: U najpopularnijoj je ulici na istoku Zagreba, kvadrat sitnica
Avenija Dubrava se mijenja pa ne čudi da se u oglasu u toj ulici nađu i cijele zgrade. Kvadrat nije skup, ali se ne zna u kakvom je stanju objekt.
16:26 2 d 13.05.2026
Nikako da krene uređenje najpoznatije ulice u centru Zagreba, a ni napuštenog gradilišta odmah pored
U unutarnjem dvorištu Vlaške 40 u centru Zagreba, skoro 20 godina stoji nedovršena zgrada. Čeka se pomak, ali i početak rekonstrukcije stare ulice.
16:23 3 d 12.05.2026
Na parcelama se trenutačno nalaze vozila koja će, kako stoji u dokumentaciji, biti uklonjena najkasnije mjesec dana nakon uplate kupovnine.
16:30 4 d 11.05.2026