Nova zora sviće: Kada dođe inspektor svaki će apartman morat imati ovaj broj inače ide kazna

Javnosti je predstavljen novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim Vlada nastoji odgovoriti na sve izraženije izazove na tržištu kratkoročnog najma smještaja. Riječ je o reformi koja dolazi u trenutku kada se Hrvatska suočava s rastućim brojem neregistriranih iznajmljivača, pritiscima na stambeno tržište te potrebom usklađivanja s europskim regulativama.

Poseban naglasak stavljen je na provedbu europske Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog najma, čime se želi osigurati transparentnost i bolja kontrola sektora. Zakon se trenutačno nalazi u fazi javnog predstavljanja i savjetovanja, nakon čega slijedi daljnja zakonodavna procedura.

Registracijski broj

Jedna od središnjih mjera novog zakona odnosi se na uvođenje obveznog registracijskog broja za svaku pojedinu smještajnu jedinicu koja se nudi u kratkoročnom najmu. Time se želi postići potpuna evidencija svih pružatelja usluga i olakšati nadzor nad tržištem. Sustav će omogućiti razmjenu podataka između različitih institucija, uključujući porezne i inspekcijske službe, čime će se smanjiti prostor za neprijavljenu djelatnost.

Naime, kako je istaknuto, neregistrirani najam već godinama predstavlja ozbiljan problem jer narušava tržišnu konkurenciju i smanjuje porezne prihode države. Osim fiskalnog aspekta, problem se očituje i u nedostatku kontrole kvalitete usluga koje se nude turistima.

Uvođenjem jedinstvenog identifikacijskog sustava, država će nastojat uspostaviti red i povećati sigurnost za goste. Također, ovaj mehanizam omogućit će lakše praćenje turističkih tokova i donošenje informiranih politika u sektoru turizma. Dugoročno gledano, očekuje se da će transparentnije tržište pridonijeti stabilnosti cijena i kvaliteti ponude.

apartman, ilustracija | foto: Freepik

Ograničavanje kratkoročnog najma

Drugi važan segment zakona odnosi se na ograničavanje kratkoročnog najma u stambenim zgradama, što je izazvalo značajnu pozornost javnosti. Prema prijedlogu, više neće biti moguće odobravati nove dozvole za takav oblik iznajmljivanja u višestambenim objektima.

Ova mjera dolazi kao odgovor na sve izraženiji problem 'turistifikacije' urbanih sredina, gdje lokalno stanovništvo sve teže dolazi do dugoročnog najma ili kupnje stana. Naime, već godinama, u mnogim gradovima, osobito na obali, stanovi se masovno preusmjeravaju u turističke svrhe, čime se smanjuje dostupnost stanovanja za lokalne građane. Posljedice su rast cijena nekretnina i najma, ali i promjena strukture naselja.

Novi zakon pokušava uspostaviti ravnotežu između turističke djelatnosti i potreba lokalne zajednice. Kritičari ove mjere upozoravaju da bi mogla negativno utjecati na male iznajmljivače koji ovise o dodatnim prihodima. S druge strane, zagovornici ističu kako je riječ o nužnom koraku za očuvanje održivosti urbanih sredina. Očekuje se da će upravo ova odredba biti jedna od najviše raspravljanih tijekom javnog savjetovanja.

Jačanje nadzora

Treći važan aspekt zakona odnosi se na jačanje nadzora i inspekcijskih mehanizama, koji bi trebali osigurati provedbu novih pravila u praksi. Dosadašnji sustav često je bio kritiziran zbog nedovoljne učinkovitosti i sporog reagiranja na nepravilnosti. Stoga novi zakon predviđa bolju koordinaciju između različitih tijela, kao i korištenje digitalnih alata za praćenje tržišta.

Digitalizacija procesa trebala bi omogućiti brže otkrivanje nepravilnosti i učinkovitije sankcioniranje prekršitelja. Također se uvode jasnije kazne za one koji pružaju usluge bez registracije ili krše propise. Time se šalje poruka da država ozbiljno pristupa regulaciji ovog sektora.

Osim represivnih mjera, zakon predviđa i edukaciju iznajmljivača kako bi se lakše prilagodili novim pravilima. Važan element je i suradnja s digitalnim platformama za iznajmljivanje, koje će morati osigurati da se oglašavaju samo registrirani objekti.

apartman | foto: Freepik

Održiv razvoj turizma

U zaključku važno je istaknuti da će konačni učinci zakona uvelike ovisiti o njegovoj provedbi i reakcijama tržišta. Iako zakon donosi niz restriktivnih mjera, njegova svrha nije suzbijanje turizma, već njegovo usmjeravanje prema održivijem modelu razvoja. Jer, složit će se mnogi, Hrvatska kao izrazito turistička zemlja mora pronaći ravnotežu između ekonomskih koristi i društvenih posljedica turizma. Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti predstavlja pokušaj da se taj balans postigne kroz jasnija pravila i bolju kontrolu.

Javna rasprava koja slijedi bit će ključna za doradu pojedinih odredbi i postizanje konsenzusa među dionicima. Upravo će dijalog između države, iznajmljivača i građana odrediti uspješnost ove reforme. Ako se zakon uspješno implementira, mogao bi postati temelj za stabilniji i pravedniji razvoj turističkog sektora u godinama koje dolaze.