Bauštela.hr podcast: Miščević o cijenama i projektiranju pasivnih kuća
Pasivne kuće su vrste visokoučinkovitih objekata koje su dizajnirane kako bi minimalizirale potrošnju energije za grijanje i hlađenje. Može li si svaki investitor priuštiti pasivnu kuću ili je to, barem u našem podneblju, samo za one s više kapitala? Za gledatelje Bauštela.hr podcasta, odgovor na ovo pitanje otkriva jedan od začetnika bioklimatske arhitekture u Hrvatskoj, arhitekt Ljubomir Miščević.
Teško je reći može li si baš svaki investitor priuštiti projektiranje pasivne kuće. Činjenica je da za izradu takve kuće ipak treba izdvojiti nešto više sredstava. O tome je u trećoj epizodi Bauštela.hr podcasta pričao arhitekt Ljubomir Miščević s voditeljem Ardijanom Karlom Gashijem. Miščević je voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska te je pionir održive gradnje i bioklimatske arhitekture u Hrvatskoj pa se vrlo dobro razumije u ovu temu.
Miščević tvrdi da se za sustav grijanja definitivno mora investirati više. Potrebno je obraditi pažnju je li grijač plinski. O emisivnim gorivima nije uopće želio razgovarati. Po njemu je najvažnije smanjiti sve moguće emisivnosti stakleničkih plinova. Na opće zadovoljstvo, globalno i individualno, to je moguće.
– Redovito nas pitaju koliko je pasivna kuća skuplja od standardne. Standardna gradnja je, kada govorimo po cijeni i po definicijama tzv. ‘Nearly zero-energy buildings‘ u Njemačkoj gotovo nulta. U Hrvatskoj je priča različita. Godinama smo govorili da moraš imati dvostruko, klasično izostaklo. Dodaje se samo još jedno staklo, jedna komora. Nešto je širi presjek doprozorni ka dovratnika. Pasivna kuća je, dakle, sve priuštivija, objašnjava arhitekt Miščević.
Gledano na srednje-dugoročnu isplativost, izbor pasivne kuće je prema Miščevićevom mišljenju najinteligentniji izbor. O toj se temi ne može generalizirati jer netko materijalizira arhitekturu kreditom, a netko, primjerice, iz fondova. Arhitekt je ekskluzivno otkrio da je gradnja Regionalnog centra kompetentnosti kod Tehničke škole Ruđer Bošković u Zagrebu pri kraju. Projektirao ga je zajedno sa svojim sinom. EU kao investitor i Grad Zagreb kao suinvestitor, nemaju ništa protiv da se radi nešto što je iznad tekućeg standarda u Hrvatskoj.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu podcasta u kojoj je gostovao arhitekt Ljubomir Miščević pogledajte ovdje.
