Hrvatsku novim EU-ovim planom za željezničku infrastrukturu očekuje 26 milijardi eura
Postajemo dio europske prometne elite. Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta je u dogovoru s Vijećem EU-a ažurirao smjernice za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T). Osim prometnog pravca od Zagreba do Rijeke, plan sada uključuje luke Split i Ploče te regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i ostalu infrastrukturu. Hrvatska bi za svoje potrebe unapređenja željeznica trebala dobiti pristup fondu od 26 milijardi eura do 2027. godine.
Novo ažuriranje smjernica za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), moglo bi maknuti Hrvatsku s margina europske prometne politike. U TEN-T su ušle Istarska i Podravska željeznička pruga. Istri to otvara opciju za proširenje pruge prema Trstu, a stvara se i prilika za dugoočekivanu investiciju – željeznički tunel kroz Učku. Na Krku bi se mogao financirati cestovno – željeznički spoj prema Rijeci.
Izmjenama TEN-T-a, Luka Rijeka ući na čak tri europska koridora, a Split i Ploče na jedan. Osigurati direktnu željezničku, tramvajsku ili metro vezu do najvećeg obližnjeg grada imat će si mogućnost osigurati Zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split. Otvara se prilika za financiranja morskih luka u osam manjih gradova na Jadranu, što znači modernizaciju riva, marina i vezova, piše hina.hr.
Hrvatska bi do 2027. godine zahvaljujući novim ažuriranjem trebala dobiti pristup fondu od 26 milijardi eura. Sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF-a), namijenjena su razvoju devet europskih koridora i povezivanju 424 europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima.
Intermodalni prijevoz koji se prvenstveno odvija željeznicom, temeljem novih pravila, trebao bi do 2030. godine biti pojačan elektrificiranim željeznicama na kojima će se vlakovi kretati brzinama od 160 km/h za putnički željeznički i 100 km/h za teretni promet. Prelazit će unutarnje granice EU-a u prosjeku za manje od 25 minuta.
Plan EU-a o izgradnji transeuropske prometne mreže uključuje projektiranje željeznica, cesta, unutarnjih plovnih puteva i kratkih pomorskih ruta povezanih preko luka i terminala diljem Europske unije. Veliki je broj TEN-T projekata, od tunela Brenner koji povezuje Austriju i Italiju do brze željezničke pruge Lisabon – Madrid.
Kako bi vlakovi kasnije na toj dionici mogli voziti 120 km/h, nastavlja se obnova pruge od Zagreba do Kustošije. Više pročitajte ovdje.