Od mosta do novih pruga: Ovo su najveći zagrebački prometni projekti
Do 2030. godine Zagreb bi se trebao u potpunosti prometno preobraziti. Od mostova do novih tramvajskih pruga, ovo su najveći gradski projekti.
16:12 1 h 03.03.2026

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Društveni centar Rojc, smješten u blizini parka Montezaro u centru Pule, dobio je ime po Karlu Rojcu, revolucionaru iz Drugog svjetskog rata. Ova grandiozna zgrada, koja je jedna od najvećih i najpoznatijih u Puli, sada kreće u zasluženu obnovu. Raspisan je natječaj za izvođača radova vrijednosti 4.740.000 eura, a osim energetske obnove, planira se i ugradnja vanjskog dizala nosivosti 630 kilograma.
Centar okružuju zelene površine. Zdanje, izgrađeno još krajem 19. stoljeća, 1870. godine, podignuto je za Austro-ugarske monarhije, a prva namjena objekta bila je ona vojne škole. Tu namjenu centar je zadržao kroz različita društvena uređenja, točnije, za vrijeme Monarhije, Italije pa onda i Jugoslavije, sve do 1976. godine, o čemu smo pisali ovdje.
Iste godine, zgrada kreće biti korištena kao vojarna, a 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija koja je koristila prostore zgrade, napušta ih. Zgrada tako početkom 1990-ih godina postaje utočište ratnim izbjeglicama, a potom kasnih devedesetih, nakon što ju izbjeglice napuštaju, u Rojc ulaze prvi squatteri i organizacije civilnog društva.
To razdoblje označava i početak korištenja velebnog zdanja na način koji se nastavlja do danas. Vrlo brzo, Grad Pula odlučuje formalizirati novonastalu situaciju pa se 1999. potpisuju prvi ugovori o korištenju prostora Rojca, navedeno je na stranici Društvenog centra.

Društveni centar Rojc u Puli | foto: Bauštela.hr/Canva
Projekt obnove zgrade Društvenog centra Karlo Rojc u Puli usmjeren je na poboljšanje energetske učinkovitosti te smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Nevjerojatno zvuči da zgrada ima površinu od 17.413,37 kvadrata i prostire se kroz suteren, prizemlje i šest katova. U vlasništvu je Grada Pule i koristi se za razne udruge i zajedničke prostore. Unatoč svojim povijesnim vrijednostima, postojeći energetski pregled pokazuje neusklađenost zgrade s propisima o energetskoj učinkovitosti. Vanjski zidovi zgrade nisu izolirani, a koristi se električna energija za grijanje i hlađenje putem klima uređaja i električnih grijalica. Također, topla voda se priprema pomoću električnih bojlera.
Građevinski materijali korišteni za izgradnju uključuju pune cigle, kamen, beton i armiranobetonske ploče, dok je stolarija djelomično zamijenjena PVC prozorima s dvostrukim staklom. Međutim, preostala stolarija i vrata još uvijek su drveni, čime se smanjuje energetska učinkovitost zgrade. Uz to, zgrada nije optimizirana za smanjenje energetske potrošnje i emisije stakleničkih plinova.
Na temelju tih uočenih nedostataka, projekt predlaže niz mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. Ključne mjere uključuju ugradnju dodatnih toplinskih izolacija na vanjske zidove, što bi smanjilo gubitke topline, kao i modernizaciju sustava grijanja i hlađenja kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivije opcije, poput sustava koji koristi obnovljive izvore energije.
Također, predlaže se ugradnja energetski učinkovitijih prozora i vrata, koji će dodatno poboljšati toplinsku zaštitu zgrade. Osim toga, projekt predviđa implementaciju sustava za iskorištavanje sunčeve energije putem fotonaponskih panela na krovu, čime bi se smanjila ovisnost o električnoj energiji iz fosilnih izvora. Cilj je stvoriti energetski učinkovitiju, održivu i ekološki prihvatljivu zgradu koja će služiti kao model za buduće projekte obnove u urbanim sredinama.

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Obnovljena zgrada projektirana je prema načelima održivosti okoliša, smanjujući negativne utjecaje na okoliš izborom ekoloških građevinskih materijala, učinkovite toplinske izolacije, stolarije i sustava grijanja. Ovim se poboljšavaju energetske performanse zgrade, smanjuje potrošnja energije, omogućava autonomija energije, financijska ušteda i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Postavljanjem parkirališta za bicikle potiče se održiva urbana mobilnost, smanjuje upotreba osobnih vozila, smanjuje zagađenje i buke, te povećava socijalna inkluzija stanovništva. Zgrada jamči visoku kvalitetu života i zdravlje svojih stanovnika, uključujući dobru kvalitetu zraka i vode, te zaštitu od elektromagnetskih polja i vlage.
Zelena infrastruktura u urbanim područjima doprinosi održivosti, očuvanju i obnovi prirodnih resursa, poboljšanju kvalitete zraka, vode i tla te smanjenju zagađenja. U gradskim područjima smanjuje se toplinski otok i potrošnja energije za hlađenje, a uvođenjem zelenih krovova i zidova ostvaruje se ušteda.
Na parceli investitora obnovit će se zelena površina, ukloniti suho drveće te posaditi voćke poput jabuka, šljiva, krušaka i višanja. Također, postavit će se fotonaponski moduli na ravni krov zgrade, čime će se omogućiti održivo snabdijevanje energijom putem sunčevih panela. Pula će dobiti zanimljivu zgradu u kojoj će biti objedinjene sve hitne službe. Više o tome pročitajte ovdje.
Branimirova tržnica na jednoj je od najboljih lokacija u Zagrebu, ali već predugo je simbol zapuštenosti. Planira se preuređenje mračnog prostora.
12:20 5 h 03.03.2026
Preko 5 milijuna eura za obnovu psihijatrijske bolnice: Nekada je bila logor, a voda se sanjala
U Elektroničkom sustavu javne nabave osvanuo je zanimljiv predmet. Radi se o milijunskoj obnovi psihijatrijske bolnice iz 1955. godine.
12:00 5 h 03.03.2026
Život na sjeveru: Hladni europski otok dobit će novi tunel i 24 kilometara prometnica
Na samom sjeveru Europe sprema se još jedan veliki infrastrukturni projekt. 'Niknut' će nove više od 20 kilometara ceste i tunel.
16:30 1 d 02.03.2026
Istra konačno u mreži hrvatskih autocesta: Radovi bi trebali završiti do kraja godine
U Istri se strpljivo čeka završetak dogradnje Istarskog ipsilona i spoj na autocestu bez stajanja. To je najveći infrastrukturni projekt u županiji.
14:08 1 d 02.03.2026