Od prvog travnja u Hrvatskoj porast cijene plina i do 86 posto?
Jutarnji list danas prenosi, kako je na adresu Ministarstva gospodarstva i Hrvatske regulatorne agencije stigao dopis Udruženja opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore, prema kojem se očekuje rast tržišne cijene plina od 133%. Cijena će prema procjenama Udruženja biti i do 43,91 euro viša po megavatu, što će uzrokovati rast cijene plina od 59 do 86 posto, ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalazite.
Poskupljenje plina za grijanje, ilustracija | foto: Unsplash
Marko Biočina za Jutarnji donosi, kako se opskrbljivači zbog visoke tržišne nabavne cijene, nalaze u velikim problemima. S obzirom na tržišnu cijenu od 79,41 euro po megavatsatu, oni bi za svaki prodani megavatsat bili u gubitku više od 35 eura, što bi kulminiralo deficitom od milijardu kuna na razini cijelog tržišta. Tvrtke su došle do toga da megavat plina prodaju po 18,82 eura, a na tržištu ga nabavljaju za više od 70 eura. Njihovim urušavanjem, bi se kako prenosi Biočina, dovela u pitanje sigurnost opskrbe plinom.
– Ovo je situacija bez presedana, naša regulativa naprosto nije adekvatna za takvu situaciju, i nužno je da se država uključi, riječi su predsjednika Udruženja Srećka Ezgete.
Jutarnji nadalje prenosi, kako nitko do sada ne želi javno komentirati problem i mogući slom opskrbe, čak i prije prvog travnja. Prenose, kako se u domaćim energetskim krugovima već aktivno razgovara o problemima. Iz Vlade pak nisu zabrinuti, ali informacije sektora nisu baš optimistične. Trenutno je situacija takva, da velik broj hrvatskih opskrbljivača još uvijek nije kupio potrebne količine plina, koje bi im trebale biti dostatne do 1. travnja.
Problemi su, kako donosi Jutarnji list, počeli od jednostranog raskida ugovora koje je napravila zagrebačka GPZ-Opskrba u listopadu sa svim kupcima iz segmenta poduzetništva. GPZ je nakon raskida ugovora, kupcima ponudila značajno više, tržišne cijene plina. Ako dođe do propasti opskrbne kompanije, Zakon nalaže prijelaz na zajamčenog opskrbljivača, što bi tada bila varaždinska tvrtka Termo-plin. To bi teoretski, osiguralo potrošače, ali pitanje je, bi li i varaždinska tvrtka uspjela izbjeći kolapsiranje.
Ako dođe do toga, potrošači bi se mogli naći u situaciji da im jedina opcija preostaje sklopiti ugovor s trećem stranom, što sa sobom nosi rast računa i do 100 posto. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tvrde kako su ‘opskrbljivači u obvezi javne usluge na vrijeme bili upućeni u svoje obveze i mogli su ugovoriti potrebne količine plina za kućanstva po cijenama koje bi im omogućile rentabilno poslovanje, te da su sve administrativne procedure za to bile usklađene s pozitivnim zakonskim propisima, kako bi se omogućila sigurna opskrba kućanstava i kako bi se upravo izbjegla situacija povećanja cijena plina u vrijeme kada se on najviše troši.’
