Marina Zajec: 'Pronašla sam način da slama postane mainstream'

U devetoj epizodi Bauštela.hr podcasta gostovala je autorica i stanarka prve hrvatske kuće od slame, arhitektica Marina Zajec. Tom je prilikom gledateljima otkrila zanimljive detalje i benefite koje donose kuće napravljene od drva ili slame. Stručnjakinja u ovom području graditeljstva, iznijela je pozitivne strane korištenja glinene žbuke kao materijala za oblaganje te otkrila zašto se Hrvati sve više odlučuju na izgradnju upravo ovakvih kuća.

Izgradnja vlastite obiteljske kuće bio je jedan od prvih projekata arhitektice Marine Zajec, odnosno njezinog arhitektonskog ureda E.L.I. kojeg je otvorila 2009. godine. Kaže da u Hrvatskoj prije petnaestak godina materijali poput drva i slame nisu ni blizu bili prvi izbor kod gradnje kuće. Unatoč tome, odlučila je sebi izgraditi slamnatu kuću i biti prva stanovnica takve kuće u Hrvatskoj.

Kako se građevinska industrija sve više okreće principima održivosti, Zajec je do danas projektirala nekoliko objekata upravo od drva koje je križno lamelirano. Riječ je o građevinskom proizvodu popularnog naziva CLT (cross laminated timber) od punog drva koji može zamijeniti beton i čelik. Drvene konstrukcije od CLT-a postale su popularno rješenje za podove, krovove, zidove i stepenice zbog svoje nosivosti, izgleda i svestranosti.

Pozitivne strane glinene žbuke

Građevinski materijal kojim će izvođači radova vjerojatno najčešće obložiti vanjske i unutarnje dijelove drvenih i slamnatih kuća je glinena žbuka. Radi se o materijalu koji je prirodnog sastava te iznimno dobro regulira unutarnju klimu u smislu vlage, odnosno vlažnosti zraka.

– Glinena žbuka nema nikakvih dodatnih sastojaka koji su hlapljivi ili ispuštaju one štetne spojeve u prostor, a posebno alergičarima ili osjetljivijim osobama koje imaju nekakve probleme dišnog sustava, rekla je arhitektica i dodala da glinena žbuka svojim termalnim karakteristikama stvara ugodnu mikroklimu prostora.

Nadalje, panel koji je u biti gusto stlačena slama ima izražena protupožarna svojstva. On bez ikakve unutarnje ili vanjske obloge, sam po sebi već ima 30 minuta otpornosti na vatru. Slama i drvo stvaraju ugljenjeni sloj prema izvorištu požara pa vatra ne prolazi dublje u sredinu samog zida. S oblogom od glinene žbuke doseže se vatrena otpornost do čak 120 minuta.

Investitori sve više žele graditi drvom

Arhitektica napominje da kada je 2009. godine otvorila svoj ured, nitko od investitora nije želio graditi kuće od drva. Takvi projekti još su uvijek bili rezervirani samo za ‘entuzijaste’ kakva je i sama bila. Stvari su se u tom pogledu počele mijenjati tek prije dvije – tri godine. Razlog tome Zajec vidi u obnovi od potresa i tadašnjoj želji ljudi da iz gradova pobjegnu u prirodu.

– Nažalost najveći potisak dao je potres jer se tada naširoko počelo pisati o dobrim karakteristikama drva, ali mislim da su za vrijeme korone ljudi počeli dosta bježati iz grada, težiti za životom u prirodi i onda su nekako počeli shvaćati vrijednost prirode i čuvanja okoliša na neki drugi način, zaključila je gošća.

Investitori joj od onda sve više sami dolaze s idejama da krenu u projekte gradnje kuća od drva ili slame. Više stavljaju naglasak na ekološku održivost te paze da što manje negativno utječu na okoliš. S druge strane, s pravom žele kvalitetan životni prostor, a mišljenja su da im ga takvi materijali mogu pružiti.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovala arhitektica Marina Zajec pogledajte ovdje.