Leon Ladišić: U Zagrebu se događa zločin nad prostorom

Inženjer arhitekture Leon Ladišić bio je gost sedme epizode podcasta Bauštela. Dotaknuo se brojnih tema, a samo neke od njih su urbano planiranje Zagreba te zašto se hrvatski glavni grad više ne bi trebao širiti. Iznio je zatim i svoju kritiku prema Hrvatskoj komori arhitekata te objasnio zašto vidi drvo kao materijal budućnosti. Više zanimljivosti otkrijte u samom podcastu.

U arhitekturi se postupak gradnje objekata na mjestima gdje nema ničega ili se mijenja postojeća građevina, obično zbog dotrajalosti, naziva interpolacija. Najčešća je na obalnim hrvatskim područjima, gdje cvjeta novogradnja, ali ima je i u Zagrebu. Upravo je problem zagrebačkog arhitektonskog planiranja u podcastu spomenuo arhitekt Leon Ladišić i uz to se uhvatio rada Hrvatske komore arhitekata.

Neprestani je problem s interpolacijom taj da se ideje o nadogradnji nerijetko pretvaraju u čisto zauzimanje prostora. Po Ladišići su se posljednje kvalitetne interpolacije u Zagrebu dogodile 1980-ih i 1990-ih godina i to nije bilo slučajno. Dogodilo se to u okviru postmodernog pokreta koji je za zadatak imao povratak urbanom životu. Dakle, nije se radilo samo o formi, nego i o funkciji.

– Funkcionalni element doista je realiziran dosljedno. Gotovo sve interpolacije u Donjem gradu i šire iz tog perioda imaju aktivno prizemlje, iznimno zanimljivu urbanu formu koja ne kopira okolne forme, već razvija dijalog s okolnom gradnjom. Upravo je to ono što dobra interpolacija mora biti, primijetio je Ladišić.

Sankcije Komore

Novije zgrade tog tipa u Zagrebu, po njegovom su mišljenju vrlo estetski upitne. Dakako, estetika je subjektivna kategorija, ali one su programatski katastrofalne. Ladišić kaže da autore interpolacijskih rješenja kod kojih je prizemlje samo jedna zatvorena ploha s ulazom u garažu Hrvatska komora arhitekata treba sankcionirati.  

– To je nanošenje čistog zločina nad životom Donjeg grada. On je centar grada i zahtjeva živi urbani prostor koji se manifestira kroz lokale i, u najmanju ruku, prozore na razini prizemlja. Nitko ne bi došao na Trg bana Jelačića da je svaka stranica tog trga zatvorena garaža, dodao je Ladišić. 

Činjenica je da se sve te zgrade ne mogu projektirati bez da ih je ‘potpisao’ neki arhitekt. Krovna organizacija svih arhitekata u Hrvatskoj je Hrvatska komora arhitekata. Struka se tu definitivno mora postaviti i reći da postoje brojni disfunkcionalni lokalni planovi i investitori.

Leon Ladišić završio je prijediplomski studij arhitekture u Zagrebu, a diplomski u švedskom Lundu. Radi u arhitektonskom uredu Schmidt Hammer Lassen koji se uglavnom bavi urbanim obnovama. Bio je demonstrator na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kolegijima vezanima uz urbanizam i pokretač je internetske stranice Krajem stoljeća koja se bavi hrvatskom arhitekturom postmoderne.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovao inženjer arhitekture Leon Ladišić pogledajte ovdje.