Život u POS naseljima – zamjera se nekvalitetna gradnja, manjak soba i prevelika gustoća naseljenosti

Svoj stav o kvaliteti života u POS stanovima izrazili su stanari šest POS naselja iz četiri hrvatska grada – Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba koji su lani sudjelovali u  znanstveno-istraživačkog projekta Anđeline Svirčić Gotovac i Ratka Đokića. Manje od 5% tvrdi da su stanovi ‘loši’, no oni koji tako kažu krive lošu infrastrukturu i nedostatak osjećaja za uklapanje u prostorni plan.

Objavljeni su rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Anđeline Svirčić Gotovac i Ratka Đokića o kvaliteta života u stambenim naseljima. Istraživanje je provedeno tijekom 2022. godine, te je obuhvatilo 2.236 kućanstava u Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Ljubljani i Mariboru čiji su stanari ispunili anketu o kvaliteti stanovanja i zadovoljstvu životom u odabranim stambenim naseljima useljenim prije i nakon 1990. godine.

Na razini uzorka hrvatskih stambenih naselja u okviru istraživanja ispitana je i razina zadovoljstva stanara koji žive u zgradama poticane stanogradnje (POS). U zaključku vezanom uz ovaj segment istraživanja ističu kako su na pitanja odgovarali stanari šest POS naselja iz četiri hrvatska grada.

U analizi stoji koji većina stanara ovih naselja smatra da su uvjeti života u njima isti kao i u drugim naseljima, približno trećina njih da su bolji, a manje od 5% da su lošiji. Pri tomu su kao prednosti POS naselja ispitanici najčešće izdvajali kvalitetu gradnje zgrade i izgled naselja, odnosno dobru kvalitetu gradnje i zadovoljavajuću prateću infrastrukturu.

Zanimljivo je da su vrlo slična obilježja POS naselja navođena su i kao njihov najveći nedostatak. Tako onaj dio sudionika koji nije zadovoljan s POS kvalitetom gradnje kao razlog najčešće ističe nekvalitetnu gradnju, manjak soba u stanu, preveliku gustoća izgrađenosti i nezavršenost izgradnje potrebnih usluga u naselju.

Zaključak je kako su stanovnici POS stanova u svojim razmišljanjima vezanim uz kvalitetu kvadrata u kojima i kvalitetu života koja se veže uz njihov stambeni prostor u ovom tipu naselja jako podijeljeni. Kao i da ovakav rezultat istraživanja ukazuje na to da su životni uvjeti u POS stanovima neujednačeni, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini pojedinog grada.

Valja napomenuti kako je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, nedavno istaknuo kako se projekt društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj provodi 21 godinu, te da je kroz to vrijeme izgrađeno 8.600 stanova. Iz čega se svakako da zaključiti kako mišljenje POS-ovaca iz ovoga istraživanja treba uzeti u obzir kod projektiranja i realizacije novih naselja.

Pogledajte kako izgleda POS naselje u Martinkovcu koje je useljeno krajem travnja