Dva tjedna nakon zagrebačkog nevremena: Tko snosi odgovornost za urušene fasade i opasne krovove?

Olujno nevrijeme koje je prije više od dva tjedna pogodilo Zagreb ponovno je u fokus stavilo problem derutnih i neodržavanih građevina. Oštećeni krovovi, otpale fasade i urušeni dijelovi objekata pokazali su koliko takve nekretnine mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za prolaznike, susjedne zgrade i javni prostor. U takvim situacijama logično se nameće pitanje, tko je odgovoran za sanaciju i može li lokalna samouprava natjerati vlasnika da reagira?

Prema pojašnjenju koje nam je dalo nadležno ministarstvo, ključna odgovornost uvijek je na vlasniku građevine. Zakon jasno propisuje da vlasnik mora održavati objekt u takvom stanju da ne ugrožava sigurnost ljudi, okoliša ili drugih građevina. U slučaju nastanka oštećenja koja predstavljaju opasnost, dužan je odmah poduzeti hitne mjere kako bi se rizik uklonio ili barem smanjio. To uključuje i obvezu da građevinu označi kao opasnu dok se ne sanira.

Obveze vlasnika i moguće kazne

Zakonom o gradnji propisana je i obveza redovitog održavanja građevine tijekom cijelog njezina trajanja. To ne podrazumijeva samo osnovne popravke, već i očuvanje temeljnih zahtjeva poput stabilnosti, sigurnosti, energetske učinkovitosti i funkcionalnosti objekta. Ako vlasnik zanemari te obveze i dopusti da građevina postane opasna, time čini prekršaj.

Za takve situacije predviđene su novčane kazne. Iako visina kazne ovisi o konkretnim okolnostima, zakon jasno predviđa sankcioniranje vlasnika koji ne održavaju svoju imovinu ili ne reagiraju na opasnosti. Time se želi potaknuti odgovorno ponašanje i spriječiti situacije u kojima zapušteni objekti ugrožavaju širu zajednicu.

Osim financijskih kazni, važno je naglasiti da vlasnik snosi i potencijalnu odgovornost za štetu koja nastane zbog neodržavanja objekta. U slučaju nesreće, posljedice mogu biti i puno ozbiljnije od same novčane kazne.

Pročelje na uglu Berislavićeve i Preradovićeve; David Mandić | baustela.hr

Ovlasti lokalne samouprave

Kada vlasnik ne poduzima potrebne korake, u postupak se mogu uključiti nadležna tijela. Prema Zakonu o građevinskoj inspekciji, komunalni redar ima ovlasti narediti uklanjanje ruševine. Ruševinom se smatra građevina koja je zbog oštećenja izgubila uporabna svojstva i ne koristi se najmanje pet godina.

Komunalni redar može rješenjem naložiti vlasniku da ukloni takav objekt ili poduzme potrebne mjere sanacije. Ako vlasnik to odbije ili ignorira, rješenje se može provesti prisilno, putem treće osobe koju angažira nadležno tijelo. U tom slučaju, iako radove organizira javna vlast, trošak snosi vlasnik nekretnine.

Takav mehanizam omogućuje jedinicama lokalne samouprave da reagiraju u situacijama kada postoji stvarna opasnost za sigurnost ljudi i imovine.

Petrinja nakon potresa ; foto: Denis Gaščić | baustela.hr

Snažno nevrijeme

Podsjetimo, tijekom prvog dana nevremena najveći broj oštećenja zabilježen je na krovovima stambenih i javnih zgrada. Snažan vjetar podizao je i odnosio crijepove, a na više lokacija prijavljeno je i potpuno oštećenje dijelova krovišta.

Poseban problem predstavljale su građevine u obnovi, gdje su skele padale s objekata i oštećivale fasade te parkirana vozila. U pojedinim slučajevima konstrukcije su se rušile na javne površine, što je zahtijevalo hitne intervencije službi.