Austrijski ASFINAG otkrio nam je kako su most dug 100 metara kod Graza izgradili sa strane pa hidraulikom pomaknuli.
11:35 147 d 26.06.2026
Mit o Hitleru pao u vodu | Foto: Ilustracija, Canva, Bundesarchiv, Wikimedia, Bild / CC BY-SA 3.0 DE
Novo istraživanje otkriva mračnu pozadinu nacističke gradnje autocesta, obilježenu prisilnim radom, propagandom i neispunjenim obećanjima.
Adolf Hitler često se prikazuje kao čovjek koji je izgradnjom autocesta modernizirao Njemačku i Austriju te otvorio tisuće radnih mjesta. Međutim, stvarnost je bila znatno drukčija. Iza velikih infrastrukturnih planova nacističkog režima skrivali su se propaganda, nedostatak radne snage, prisilni rad i koncentracijski logori. Unatoč golemim ulaganjima, do završetka radova početkom 1942. godine na području današnje Austrije izgrađeno je tek 17 kilometara autocesta.
Pokazalo je to novo povijesno istraživanje provedeno na inicijativu austrijske državne tvrtke za upravljanje autocestama ASFINAG. Kako su objavili iz ASFINAG-a, rezultati su predstavljeni 5. listopada u Beču, povodom izlaska knjige 'Autobahnbau in Österreich unter NS-Herrschaft', koja detaljno obrađuje gradnju autocesta tijekom nacističke vladavine. Istraživanje je vodio povjesničar Bertrand Perz sa Sveučilišta u Beču, zajedno s povjesničarkama Alexandrom Wachter i Gabriele Hackl-Schwind.
Suprotno uvriježenom mišljenju, nacisti nisu izumili autoceste. Prometnice namijenjene isključivo automobilima, bez križanja s drugim cestama, postojale su i ranije u Italiji, SAD-u i Njemačkoj. Čak je i Austrija prije nacističkog pripojenja 1938. godine imala vlastite planove za izgradnju brzih cesta.
Ipak, upravo je Hitler 7. travnja 1938. godine na Walserbergu pokraj Salzburga sudjelovao u svečanoj ceremoniji početka radova. Događaj je bio pomno osmišljena propagandna predstava kojom se željela pokazati gospodarska snaga nacističkog režima.
Planirana je velika mreža autocesta, a prioritet su imale dionice Salzburg - Beč i Salzburg - Klagenfurt. Zanimljivo je da se pri projektiranju nije vodilo računa samo o prometnoj funkcionalnosti. Trase su namjerno prolazile kroz slikovite krajolike kako bi vožnja pružala pogled na austrijske planine i jezera, čak i kada takva rješenja nisu bila najekonomičnija.
Do obustave gradnje početkom 1942. godine u austrijski dio nacističke mreže autocesta uloženo je oko 370 milijuna tadašnjih rajhsmaraka. Prema okvirnoj procjeni navedenoj u istraživanju, to bi odgovaralo današnjoj vrijednosti od približno dvije milijarde eura, iako su takve povijesne usporedbe financijskih iznosa vrlo složene.
Radove su uglavnom izvodile velike njemačke građevinske tvrtke, često u suradnji s austrijskim poduzećima. Austrijskoj građevinskoj industriji nedostajalo je kapitala, strojeva i stručnog kadra za tako velike projekte.
No najveći problem bio je nedostatak radnika. Suprotno nacističkoj propagandi, koja je gradnju autocesta predstavljala kao sredstvo borbe protiv masovne nezaposlenosti, gradilišta su se suočavala s ozbiljnim manjkom radne snage. Čak ni ključna dionica između Salzburga i Beča, čije je otvaranje bilo planirano do sredine 1941. godine, nije bila ni približno završena.
Nakon početka Drugog svjetskog rata nacistički režim sve se više oslanjao na prisilni rad stranih radnika, ratnih zarobljenika i zatvorenika koncentracijskih logora. Krajem 1940. godine na gradnji autocesta radilo je do 6.000 ratnih zarobljenika. Uz planirane trase uspostavljeno je više od 130 radnih logora, uglavnom sastavljenih od baraka. Uvjeti su bili iznimno teški, osobito u prenapučenim logorima za ratne zarobljenike, ograđenima bodljikavom žicom.
U Vöcklabrucku je 1941. godine otvoren i vanjski logor koncentracijskog logora Mauthausen. Ondje je na gradnji priključne ceste radilo 350 španjolskih republikanaca, političkih zatvorenika deportiranih iz Mauthausena.
Na gradilištima su prisilno radili i Romi, Sinti te Židovi. Potonji su, zbog nacističke rasne ideologije, uglavnom bili raspoređivani na radove u kamenolomima i na pristupnim prometnicama, a ne na glavnim autocestama koje je propaganda nazivala Hitlerovim cestama.
Austrijski ASFINAG otkrio nam je kako su most dug 100 metara kod Graza izgradili sa strane pa hidraulikom pomaknuli.
11:35 147 d 26.06.2026
Povijesna vožnja kroz austrijski megatunel: Beč i Graz uskoro bliži nego ikad
Prva vožnja službene delegacije kroz tunel simbolično je označila završetak jedne od najzahtjevnijih građevinskih faza projekta.
16:54 177 d 27.05.2026
Početkom 1942. godine gradnja autocesta potpuno je obustavljena zbog rata. Rezultat višegodišnjih radova i golemih ulaganja bio je poražavajući - završeno je samo 17 kilometara autocesta na području Salzburga. Pojedini nedovršeni objekti kasnije su prenamijenjeni za vojne potrebe. Primjerice, tunel Wolfsberg u Koruškoj korišten je za podzemnu proizvodnju zrakoplova.
Ipak, nacistički infrastrukturni planovi nisu potpuno napušteni. Nakon što je Austrija 1954. godine ponovno pokrenula gradnju autocesta, iskorišteni su brojni ranije izvedeni zemljani radovi te djelomično izgrađeni mostovi i tuneli.
Kako ističu iz ASFINAG-a, značajni dijelovi današnje austrijske mreže autocesta temelje se na trasama i projektima nastalima tijekom nacističke vladavine. Novo istraživanje tako pokazuje da je, unatoč dugoročnom utjecaju tadašnjih planova, priča o Hitleru kao uspješnom graditelju autocesta prije svega bila rezultat nacističke propagande.
Provjerite prije zime: Ovo je pet grešaka zbog kojih vaša dizalica topline troši više nego što treba
Pet jednostavnih savjeta za stabilniji rad, nižu potrošnju i dulji vijek sustava. Pogledajte što vrijedi provjeriti već sada.
15:07 4 d 16.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 18 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 50 d 01.10.2026
Stiglo važno rješenje za novu obilaznicu u Dalmaciji: Rasteretit će zakrčene puteve do Splita
Zapadna obilaznica Sinja sada je jedan korak bliže izvedbi. Posao može krenuti dalje nakon što je utvrđeno da ne predstavlja rizik za okoliš.
10:13 0.91666666666667 min 21.11.2026
Zagreb iz blagajne 'izvlači' još 70 milijuna za nove tramvaje, radit će ih Končar
Zagreb nabavlja još novih vozila za javni prijevoz. Objavili i kad ih se sva može očekivati na gradskim tračnicama. Rok za isporuku nije kratak.
10:11 2.9166666666667 min 21.11.2026
Tisuće kvadrata u planu su na 'vratima' zagrebačke Dubrave. Dok se čeka odluka, rješavaju se imovinsko-pravna pitanja.
16:04 18 h 20.11.2026
Najstarija bolnica u sklopu Klinike za infektivne bolesti je srušena i na njenom mjestu sada je nova zgrada. Projekt od 200 milijuna još nije završen.
16:03 18 h 20.11.2026
Most izgrađen prije 23 godine čeka temeljita obnova. Projekt uključuje zahtjevne zahvate na konstrukciji i kolniku.
12:41 21 h 20.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 1 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 1 h 21.11.2026
Mirogoj još nije vratio stari sjaj: Arkade i crkva na čekanju, evo što kaže Holding
Mirogoj i dalje čeka cjelovitu obnovu. Zasad je dovršena Upravna zgrada i mrtvačnica. Arkadama se i dalje ne može hodati, a obnovu čeka i crkva.
08:24 1 h 21.11.2026
Darko (76) u HGSS-u je pola stoljeća: 'S godinama gubimo snagu, ali dobivamo znanje'
Alpinist Darko je član HGSS-a već 52 godine. Više ne sudjeluje izravno u akcijama spašavanja, ali u 'pozadini' pomaže itekako vrijednim prijedlozima.
08:23 1 h 21.11.2026