Za ovu brzu cestu Slavonci će se načekati, na trasi zgrčeni kosturi, samostan i naselje

Hrvatske ceste provode javnu nabavu za arheološke istražne radove, odnosno zaštitna arheološka iskopavanja koja se moraju izvesti u sklopu izgradnje brze ceste Osijek – Županja, na dionici između Nuštra i Vukovara. Radovi su vrijedni 2 milijuna eura. Nakon probnih istražnih radova utvrđeno je čak 9 novih arheoloških mikrolokacija s vrijednim nalazištima.

Lani u lipnju Hrvatske ceste zaključile su natječaj za odabir izvođača radova brze ceste na relaciji Nuštar-Vinkovci. Najbolju ponudu dala je tvrtka Osijek-Koteks koja bi projekt trebala realizirati za 3 godine i 51.535.807,40 eura. No, ona su na scenu stupili arheolozi.

Prema prethodnom savjetovanju, probno arheološko iskopavanje kao i izrada dokumentacije slijedili su popis nalazišta zabilježenih u terenskome pregledu iz 2010. godine s navedenim stacionažama, a koje se također nalaze i u izdanim Posebnim uvjetima zaštite od Konzervatorskoga odjela u Vukovaru.

Međutim, rezultati probnih arheoloških istraživanja pokazali su drugačije rezultate te se predlažu nove stacionaže za svako nalazište – ukupno njih devet, a time i površine za buduća zaštitna arheološka istraživanja koje su također posebno istaknute. Svakako je prije zaštitnih arheoloških istraživanja potrebno raščistiti površine nalazišta na kojima se nalaze gusto raslinje ili voćnjaci. Ističe se i kako je pri definiranju iznosa za zaštitna arheološka istraživanja potrebno je uvažiti iznimnu složenost pronađenih arheoloških nalazišta kao i njihovu stratigrafiju.

Ovo svakako nisu dobre vijesti za sve one koji se radovali novoj brzoj cesti u Slavoniji. Novi krug arheoloških istraživanja sigurno će projekt bitno usporiti. Evo i zašto.

Cijelo naselje, samostan i 2 kostura

Prva je stacionaža Nuštar – Ervenica, a nalazi se na povišenoj gredi jugoistočno od središta Nuštra, nasamome rubu naselja. Trasa brze ceste presijeca gredu na kojoj su se najvećim dijelom nalazile oranice, dok je manji dio pod nasadima voćnjaka koje je, prije zaštitnih istraživanja, potrebno raščistiti. U kulturnome sloju prepoznaju se veće koncentracije kućnoga lijepa, što bi moglo ukazivati na postojanje ostataka kuća s podnicama, dok se na razini zdravice prepoznaju ukopi jama i zemunica iz neolitika. Površina zaštitnih istraživanja iznosi čak 33.681 kvadrata.

Nešto dalje, na lokaciji Nuštar – Zidine nalazište je smješteno na istaknutoj gredi koja se nalazi istočno od središta Nuštra, na rubu naselja, odnosno južno i jugoistočno od rijeke Vuke, te je površine 86.642 kvadrata. Trasa brze ceste presijeca gotovo cijelom duljinom gredu na čijem se sjevernome rubu nalazi istaknuto i poznato nalazište Zidine s ostacima utvrđenoga samostana smještenoga na samome rubu grede iznad Vuke.  Probna istraživanja pokazala su kako se radi o važnome nalazištu, odnosno vjerojatno dijelu naselja oko utvrđenoga samostana. Površina za zaštitna istraživanja obuhvaća trasu brze ceste, zatim petlju te sve pristupne ceste prema petlji.

Dok je na području Nuštar – Žeženica locirano nalazište smješteno na istaknutoj gredi koja se nalazi istočno od središta Nuštra prema Marinicima, odnosno sjeverno od današnje ceste Nuštar – Marinci te južno od rijeke Vuke, također uz zidine.  Površina za zaštitna istraživanja obuhvaća trasu brze ceste s objektima. U probnim istraživanjima dokumentirana je velika koncentracija arheoloških cjelina (ukupno 106) s pokretnim nalazima iz prapovijesti i srednjega vijeka. Osim brojnih ukopa jama, posebno se izdvaja ukop veće prapovijesne jame s ukopom dva kostura u zgrčenome položaju. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 42.295 kvadrata.

Na području Marinaca čak 5 nalazišta

Na popisu je i nalazište Marinci 1 u sklopu kojega trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca područje.  Ovdje su probna istraživanja pokazala su kako se radi o istaknutome nalazištu s velikom koncentracijom arheoloških cjelina, posebno u zapadnome dijelu, dok ih je u istočnome dijelu nešto manje. Riječ je o površini zaštitnih istraživanja od 35.844 kvadrata, a istraživanja se odnose na neolitik, eneolitik, željezno doba Istraživat će i na još četiri lokacije u Marincima.  Marinci – Segetac 2, nalazište je smješteno na padini grede uz rub Vuke sjeverno od središta Marinaca.  Trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca uzvišenje te veći dio vrha grede, te je površine 34.380 kvadrata.

Tu su i dva nalazišta na lokaciji Marinci – Jaroš gdje su nalazišta smještena na blago povišenoj gredi sjeverno i sjeveroistočno od središta Marinaca te se nalazi nešto udaljenije od rijeke Vuke. Ukupna površina za istraživanje iznosi 45.955 kvadrata. Ovdje se izdvajaju ukopi većih jama s ulomcima keramičkih posuda, a prepoznate su i zapune većih i širih jaraka/kanala koji dijagonalno presjecaju trasu brze ceste.

Na popisu je i nalazište Marinci – Kervež, sjeveroistočno od Marinaca, odnosno sjeverozapadno od Bogdanovaca. Trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca nalazište. U probnim istraživanjima dokumentirana je koncentracija arheoloških cjelina (ukupno 65) s pokretnim nalazima iz prapovijesti i antike. Izdvaja se ukop veće prapovijesne jame s ukopom kostura u zgrčenome položaju. Površina zaštitnih istraživanja ovdje iznosi 43.917 kvadrata.

Na jednoj lokaciji 21 arheološka cijelina

Jedno nalazište nalazi se na lokalitetu Bršadin – Gudura, točnije na jugoistočnome rubu istaknute grede koja se nalazi južno od središta Bršadina, odnosno u neposrednoj blizini rijeke Vuke koja u tome dijelu meandrira. Trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca završetak grede. Na velikom dijelu nalazišta je gusto raslinje kojega je, prije zaštitnih istraživanja, potrebno raščistiti.

U probnim istraživanjima  ovdje je dokumentirana veća koncentracija arheoloških cjelina, njih ukupno čak ukupno 21, s pokretnim nalazima iz prapovijesti i srednjega vijeka u središnjem dijelu, dok su u zapadnome i istočnome dijelu one malobrojne. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 201.921 kvadrata.

Arheološke cjeline najčešće se datiraju u neolitik i brončano doba te srednji vijek. Veće koncentracije kućnoga lijepa mogle bi ukazivati na postojanje ostataka kuća s podnicama, dok se na razini zdravice prepoznaju ukopi jama i zemunica. U izdvojenome naplavinskom sloju rijetki su nalazi keramičkih ulomaka.

Nedavno su i u Vinkovcima majstori ‘udarali’ temelje za bazen pa pronašli rimske amfore, novac i poseban pečat, doznajte ovdje detalje.