Naslijedili ste staru kuću s pogledom na more, ali prije bagera trebate arheologe? Trošak nekima pokriva država

Naslijediti nekretninu od starog ujaka, primjerice u Dalmaciji svatko bi danas na prvu smatrao dobitkom na lotu, a većina bi se bacila u planiranje građevinskih zahvata. No, ovakve situacije često znaju završiti velikim razočaranjem kada se shvati da nekretnina nalazi unutar potvrđenih arheoloških cjelina na kojima nikakvih radova ne može biti bez obveznih arheoloških istraživanja koja su skupa i dugotrajna. Iz Ministarstva kulture najavljuju smjernice koje bi to trebale promijeniti.

Arheološka baština u Hrvatskoj, koja je veliko bogatstvo, sa sobom nosi i velike izazove u prezentaciji i upravljanju, te je stoga Ministarstvo kulture donijelo nekoliko novih smjernica za upravljanje u području arheologije koje će izravno utjecati na život građana, rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek u sklopu održane panel rasprava pod nazivom ‘Grci na Jadranu’ održanoj u Arheološkom muzeju u Splitu.

Nova pravila igre trebala bi olakšati situaciju svim onima koji grade unutar područja koja mogu potencijalno biti arheološka nalazišta.

– Primjerice, na lokalitetima koji se nalaze unutar građevinskih čestica, a netko podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, mi propisujemo obvezna arheološka istraživanja koja financira država. Razlog tomu je što mnogi građani, kada su nasljeđivali zemljišta, nisu mogli znati da se ondje nalazi potencijalni arheološki lokalitet, što je do sada često opterećivalo naše sugrađane, rekla je Obuljen Koržinek.

Zaokruženi sustav upravljanja

Najavila je i novi način na koji će se u budućnosti upravljati arheološkim lokalitetima u Hrvatskoj.

– Što se tiče zakona, u idućih tri do pet godina radit ćemo na uspostavljanju zaokruženog sustava upravljanja arheološkim lokalitetima u Republici Hrvatskoj. Do sada se upravljalo naslijeđenim rješenjima prethodnih kolega, pa je negdje muzej bio zadužen, negdje lokalna samouprava, a ponegdje se nije brinuo nitko. To je stvaralo neujednačen i nesustavan pristup planiranju, prezentaciji i korištenju arheološke baštine, primjerice u turističke svrhe, rekla je ministrica.

– Upravo zato sada definiramo obveze lokalne samouprave, neovisno o tome je li Ministarstvo izravno uključeno u upravljanje. Samom činjenicom da je lokalitet evidentiran kao arheološki, krećemo s najvrjednijima i najsloženijima, a potom ćemo redom rješavati i ostale, kako bismo skrb o arheološkoj baštini što bolje uredili i kontinuirano pratili, poručila je ministrica.

Aktualna procedura

Arheološko istraživanje može se obaviti samo na temelju odobrenja (rješenja), koje izdaje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva na čijem je području arheološko nalazište ili nalaz, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja potrebno je osigurati financijska sredstva za arheološko istraživanje. Osiguranje sredstva mora se dokazati se ugovorom, narudžbenicom ili izjavom da su za planirana istraživanja osigurana vlastita sredstva.

Za istraživanja kopnenih nalazišta poželjno je da zahtjev za izdavanje odobrenja nadležnom tijelu bude upućen najmanje pet radnih dana prije početka istraživanja (osim u slučaju hitnih intervencija). Nadležno tijelo podnositelju zahtjeva (izvođaču) izdaje pisano odobrenje (rješenje) za istraživanje i nakon toga istraživanja mogu početi.

Stručni voditelj dužan je u roku od tri mjeseca od završetka istraživanja nadležnom tijelu dostaviti stručno izvješće o obavljenim radovima.

Doznajte ovdje kako je nevrijeme u Poreču otkrilo arheološko nalazište iz 1. stoljeća.