Zbog visokih cijena građevnog materijala građevinari odustaju od ugovorenih poslova

Sve je češće da građevinari odustaju od ugovorenih poslova zbog divljanja cijena materijala. Da bi se ublažio poremećaj na tržištu, Vlada i Gospodarska komora traže od investitora da izvođačima revidiraju ugovore i priznaju stvarne cijene. Sve kako bi se spriječio val otkazivanja mnogih važnih infrastrukturnih projekata.

Ranije danas smo pisali kako cijene građevinskog materijala kontinuirano rastu iz mjeseca u mjesec već duže vrijeme, a svibanj ove godine je nastavio taj trend i postavio novu najvišu ljestvicu u cijenama. Naime, proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u svibnju 2022. u usporedbi s travnjem 2022. više su za 1,2%, a u odnosu na svibanj 2021. više su za 9,4%.

Ovakvo divljanje cijena materijala građevinari, kažu, ne pamte desetljećima. Metali, plastika, drvo vrtoglavo su poskupjeli i to od 50 do čak 200 posto. Rizici su preveliki, jamstava nema pa je tvrtkama isplativije plaćati penale zbog otkazanih poslova nego gomilati gubitke, piše HRT.

– Mi smo u pokušaju raskidanja nekoliko ugovora vrijednih 20 do 40 milijuna kuna. To su ozbiljna pitanja koja prijete građevinskom sektoru i našem poslovanju jer prijete bilježenju velikih gubitaka, udar na likvidnost i sigurnost radnih mjesta, rekao je Darko Jambreković, tajnik Uprave Radnika, Križevci.

Vlada je donijela smjernice kako bi se naručitelje velikih poslova potaknulo na reviziju ugovora, posebno u slučaju javne nabave s klauzulom fiksne cijene. Gospodarska komora izradila je i indekse cijena građevnog materijala, piše HRT.

– Imamo podatke za oko 150 materijala odnosno 150 indeksa i vjerujemo da će ti indeksi pomoći svim izvođačima i naručiteljima da zatraže razliku u cijeni za projekte koji su prošli i za sve buduće projekte kao jednu metodologiju s kojim će oni dokazivati porast ili smanjivanje cijena, rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.

Budućnost upitna

Direktor tvrtke STRABAG Hrvatska, Vele Nižetić, priznao je kako je odustao od nekoliko projekata s gradom Zagrebom odustavši od ugovora vrijednog 126 milijuna kuna jer bi doveli firmu do bankrota.

Pojedini građevinari trenutačno rade na tridesetak gradilišta diljem Hrvatske. Bez konkretnih mjera pomoći, izgradnja škola, bolnica, cesta, financirana europskim novcem, postaje upitna. Sektor građevine zapošljava oko 130 tisuća ljudi i u BDP-u sudjeluje s oko pet posto.

Pratimo temu poskupljenja materijala, pratite s nama kako su rasle cijene: