Rušiti ili obnoviti Vjesnikov neboder? Statičar objašnjava što je optimalno i zašto
Ključno pitanje za Vjesnikov neboder u kojemu se vatra rasplamsala u noći sa 17. na 18. studenog sada je: Hoće li ga rušiti ili obnavljati? Legendarna zgrada na prometnom raskrižju Slavonske avenije i Savske ceste u lošem je stanju, no još se nije ni ohladila pa statičari na terenu ne mogu donijeti konačni sud. O ovoj smo temi ipak razgovarali sa stručnjakom, koji je pojasnio zašto je vatra potencijalno bila pogubna po kultnu građevinu i koje su metode rušenja na raspolaganju, ako do toga dođe.
Hoće li se neboder rušiti ili obnavljati? | Foto: Bauštela.hr
Nakon što je pred kraj dana, iza 23 sata 17. studenog 2025. godine krenuo požar u Vjesnikovom neboderu na jednoj od najboljih lokacija u gradu, neizvjesna je sudbina te kultne građevine. ‘Vlast’ kaže, neboder će u obnovu, a drugi misle da ga treba rušiti. Neki su toliko pesimistični da vjeruju kako bi neboder i sam mogao pasti.
Struka još uvijek nije donijela finalni zaključak te iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI) poručuju da će nešto više o stanju nebodera javnost znati sutra. Dok čekamo konačni sud, sa statičarom smo razgovarali o mogućoj sudbini i potencijalnim problemima ove zgrade.
Projektiran u pedesetima
Na početku razgovora napomenuo je na važnost vremena projektiranja građevine. Naime, iako je zgrada završena 1972. godine, njeno planiranje i projekt nastali su puno ranije.
Neboder je građen čak devet godina, od 1963. do 1972. godine prema projektu poznatog arhitekta Antuna Ulricha, na temelju natječaja iz 1957, godine. Toliko dugo, piše n1info.hr, gradilo se zbog financijskih i organizacijskih teškoća, no za današnje stanje zgrade ključno je što je projekt nastao krajem 1950-ih.
– To što je neboder projektiran krajem 50-ih važno je zbog potresa u Skuplju 1963. godine. Te godine pravila, norme i propisi dosta su se postrožili u cijeloj bivšoj državi. A Vjesnikov neboder projektiran je prije, komentirao je statičar.
Neboder Vjesnik | Foto: Arhitektura Zagreb
Nepovoljno za požarnu otpornost
Pojasnio je što to znači za konstrukciju. Naime, osim problema s potresnim opterećenjem, ‘stari’ propisi sigurno nisu bili previše povoljni ni za požarnu otpornost.
– U to vrijeme se nisu koristili svi načini projektiranja konstrukcije, te je projektirano po propisima koji se nisu pokazali najboljima za potresno opterećenje. Drugo, koliko se da razaznati sa slika, radi se o sitnorebričastom stropu. Tu se dolazi do drugog problema kod požara – zaštitni sloj betona, odnosno armature. Zaštitni sloj betona je između zraka s vanjske strane i armature, a koji opisuju pravila i norme, s obzirom na požarno opterećenje. Može biti zahtjev da izdržati 30, 60, 90 ili 120 minuta požara, a prema tome se prilagođava zaštitni sloj, kaže sugovornik.
– Čelik je pak dosta, neke metode za zaštitu od požara su recimo premazi. Znaju se štititi i čelični stupovi i grede knaufom koji je otporan na požar. Ima nekoliko metoda. Ali, čelik je u sebi dosta osjetljiviji nego beton, govori.
Gori Vjesnikov neboder | Foto: Bauštela.hr
Dodaje kako je moguće da se sitnorebričasti stropovi nalaze na svim etažama, a u struci je poznato da su iznimno nepovoljni za požare. Kod sanacije zgrade, kaže, ovakav nedostatak bi se mogao ‘riješiti’ metodom špricanja betona, ali još treba procijeniti je li optimalna potresna i požarna obnova. Potresna u vidu podizanja potresne otpornosti.
Jako važna i fizika zgrade
Naravno, iznimno je važna i ‘fizika’ zgrade.
– Toplinska i hidroizolacija kakvu imamo danas šezdesetih nije bila na horizontu. Istraživanje metoda zelene i održive gradnje dobiva zamah tek posljednjih 20-ak godina, no kod ovog poslovnog tornja, sva tri elementa mogli su presuditi – potresne i požarne norme, ali i odabir izolacije svake vrste, navodi statičar, ističući kako konačnu odluku o sudbini mogu donijeti samo oni kojima je dostupna dokumentacija o zgradi i koji su analizirali njeno trenutno stanje. Isti stručnjaci moć će ‘izvagati’ troškove i mogućnosti provedbe jedne, odnosno druge opcije – pa i presuditi je li optimalna obnova ili možda rušenje, kaže.
Požar u Vjesniku | Foto: JVP Zagreb
Dvije metode uklanjanja
Što se uklanjanja tiče, naš sugovornik misli da je sigurno kojom metodom bi se izvelo, kad bi do njega došlo. Procjenjuje da bi se koristila metoda polaganog uklanjanja, s najviših etaža prema ‘dolje’.
– Imate dvije metode – grickanje ili kontrolirana eksplozija, kad se minira. Mislim da za eksploziju treba biti dosta široki pojas neizgrađenosti jer je ta metoda opasnija. Pretpostavljam da bi se uklanjalo drugom metodom, odozgo prema dolje. Proces je takav da se uvijek kreće od krova (od uklanjanja krovne ploče), zidovi gornje etaže i tako dalje. Sve do temelja, kaže stručnjak.
Zaštita na 30, 60, 90 ili 120 minuta
Zanimalo nas je i koliko bi, s obzirom na starost zgrade, a i projekta, stanje nebodera moglo biti narušeno. Rečeno nam je da kod materijala nije problem, dokle god ima zaštitni sloj, odnosno već spomenuto potresno opterećenje.
Gori Vjesnikov neboder | Foto: Bauštela.hr
– Sve se definira s projektnom dokumentacijom, 30 – 60 – 90 – 120 minuta. Ako je zahtjevnost za požarni sektor mora biti 90 minuta otporan, prilikom požara, u tom razdoblju konstrukcija mora biti neoštećena, mora biti stabilna da se može izvršiti evakuacija, pojasnio je izvor.
Inače, što je veće požarno opterećenje, veći je zaštitni sloj. No, osim ovog sloja, za požarnu otpornost definirane su i dimenzije stupova i zidova pa će ako je veće požarno opterećenje biti veći i poprečni presjek stupa – debljina zida.
‘Nije cijeli neboder stradao’
Što se tiče dosad poznatih informacija, danas je objavljeno da se vatra neboderom toliko brzo proširila upravo zbog kvara na protupožarnom sustavu, javio je hrt.hr. Nakon gašenja požara, u toku jutra na teren su ponovno izašli statičari.
– Jutros smo napravili pregled dronovima svih konstrukcijskih elemenata koji se mogu vidjeti izvana. Napravili smo kvalitetan vizualni presjek. Stupovi, nosivi elementi, su i dalje dosta topli. Na temelju toga – ne možemo nikoga pustiti do zgrade. Perimetar oko zgrade ostaje još nekoliko dana. Oštećenja su vidljiva. Beton je izgubio dio svoje čvrstoće, posebno na dva, tri kata. Nije cijeli neboder stradao. Pratit ćemo te stupove kako će se oni ponašati. Dalje ćemo pratiti situaciju dronovima, izjavio je statičar Mario Uroš.
Hoće li se neboder rušiti ili obnavljati? | Foto: Bauštela.hr
Pitanje djelomičnog urušavanja postoji, ali je ta mogućnost relativno mala i bit će sve manja kako će se zgrada hladiti. Postoje značajne pukotine koje se moraju pratiti za slučaj širenja. Kompletna zgrada će se pratiti, neće biti potrebe za ulaziti unutra, osim u slučaju neke ekstremne situacije. Najbitnije je da se konstrukcija ohladi, ne samo na površini nego i unutrašnjosti. Tek ćemo onda znati na čemu smo, poručio je.
Upravo zbog statike, iz sigurnosnih razloga nije se smjelo unutra. Neboder su napustili u utorak navečer iz sigurnosnih razloga, no još se ne zna hoće li se ići u rušenje ili obnovu. Konačna informacija vjerojatno će se znati sutra.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
