U tijeku obnova svetišta Majke Božje Lurdske: Radove izvodi zagrebačka tvrtka
Radove na potresom oštećenom svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu izvodi tvrtka Hedom po projektima tvrtke A.S. Kompoziti d.o.o. Ukupna vrijednost konstrukcijske obnove samostana i crkve iznosi 44.025.000 kuna, a radovi bi trebali biti gotovi do lipnja sljedeće godine. Za to vrijeme, vjernici će moći dolaziti na svete mise.
Obnova svetišta Majke Božje Lurdske | Foto: Bauštela.hr
Potresi koji su u ožujku i prosincu 2020. pogodili Zagreb i Petrinju napravili su značajnu štetu na brojnim objektima, mahom onima starijima, koji spadaju u red zaštićenih spomenika kulture. Među njima su i brojni sakralni objekti, čija je obnova u tijeku. Osim zagrebačke katedrale, bazilike u Palmotićevoj, zgrade Katoličko-bogoslovnog fakulteta, crkve u Remetama i drugih, radovi su u tijeku i u svetištu Majke Božje Lurdske u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.
Riječ je o kompleksu koji se sastoji od crkve Majke Božje Lurdske s kriptom i sakristijom te samostana Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja s kapelicom. Temelji obiju zgrada teško su oštećeni još u zagrebačkom potresu, zbog čega se krenulo u potpunu konstrukcijsku obnovu.
Franjevačka provincija je aplicirala za sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije te dobila ukupno 82.325.000 kuna. Od tog iznosa, 38,3 milijuna kuna uložena su u izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite samostana, dok je 44.025.000 kuna izdvojeno za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite crkve i kripte Majke Božje Lurdske.
Radovi na crkvi započeli su u siječnju ove godine, dok su radovi na samostanu otpočeli dva mjeseca kasnije, iako su postali vidljivi tek u posljednja dva mjeseca. Radove na oba objekta izvodi tvrtka Hedom iz Zagreba, po projektima tvrtke A.S. Kompoziti d.o.o. Nadzor nad radovima u samostanu vrši Igor Gojnik, uz kolege iz A.S. Kompozita, dok je za nadzor radova u crkvi zadužena Angela Čuljak.
Brojna teška oštećenja
U pozivu na dostavu ponuda za projekt obnove crkve su detaljno opisana oštećenja crkve Majke Božje Lurdske.
U prostoru kripte Crkve pojavile su se pukotine na stupovima i gredama. Pod se deformirao te dobio valovitu formu, a u podnožju stupova udubio. Pukotine su vidljive na zidovima ulaznog prostora, na pročeljima, objektu. Detaljnijim pregledom oštećenja ustanovljeno je kako je potres ‘aktivirao’ tri srednja stupišta te su vidljive pukotine na naglavnim gredama kao i pukotine na stupovima.
Napukli su podrumski zid zapadnog predvorja te su vidljive pukotine: na stupovima u kripti, na vanjskom zapadnom zidu predvorja u kriptu i crkvu, u zidu zapadnog predvorja kroz cijeli podrumski zid, u nadvoju zida zapadnog predvorja, na jugozapadnom uglavnom stupu Crkve na spoju sa zapadnim predvorjem, na južnom zidu zapadnog predvorja, na spoju sa Crkvom, u sjevernom zidu stubišta u zapadnom predvorju, na spoju obodne krovne atike Crkve, u oblozi krovišta Crkve te niz manjih pukotina oko otvora u zidovima dok eventualna oštećenja stropne konstrukcije nisu vidljiva zbog stropne obloge,
U odvojenom pozivu za ponude za obnovu samostana su navedena oštećenja koja je isti pretrpio.
Na samostanu postoje pukotine na vanjskim nosivim zidovima (kapela Majke Božje Lurdske, spomen-soba oca fra Ante Antića, župni ured), na pregradnim zidovima, te niz manjih pukotina oko otvora. Nova podrhtavanja, potresi, dodatno su pojačali postojeća oštećenja te je sva nastala oštećenja potrebno sanirati, obnoviti i zaštititi.
Galerija 15 Fotografija
Otvori
Prema riječima gvardijana fra Ivana Maletića, koji je i odgovorna osoba za komunikaciju investitora s javnim tijelima, istaknuo je kako nisu bili niti svjesni oštećenja dok nisu otkopali temelje. Ipak, govori, znali su da su temelji loši, ali nisu mogli pristupiti njihovoj sanaciji. Trenutno se u crkvi radi na sanaciji temelja iznutra i izvana te tretiranju i učvršćivanju zidova, stupova, greda i ostalih nosivih elemenata. Uskoro bi trebali započeti radovi na obnovi unutrašnjosti te predvorja.
Jedini objekt koji nije doživio nikakva oštećenja je takozvani aneks u kojem se nalazi sakristija i prostorije za vjeronauk. No, to i ne čudi, jer je taj objekt izgrađen netom prije epidemije koronavirusa.
– Objekt pored samostana, odnosno crkve je već postojao i mi smo ga uklonili, jer je puno vlažio. Kad smo radili istražne radove, vidjeli smo da nema željeza i da bi preinake, koje su se u njemu trebale dogoditi, zahtijevale veća financijska sredstva, nego da ga srušimo i napravimo novi. To je ovaj potres i pokazao, da onaj stari objekt ne bi izdržao. Mi kad smo ga srušili, našli smo 200-300 kilograma željeza. To je za onoliki objekt premalo. Ništa nije bilo utemeljeno. Te 1972. ili 1973. kad je napravljen taj takozvani aneks, fratri nisu imali novca, napravljeno je na brzinu i kao privremeno rješenje. To je tako ostalo i mi smo ga morali srušiti i napraviti novi, objašnjava Maletić potrebu za izgradnjom novog aneksa.
Graditeljska epopeja
Inače, gradnja svetišta Majke Božje Lurdske je svojevrsna epopeja. Po nacrtima inženjera Kulišeka 1932. izgrađen je samostan, da bi dvije godine kasnije slovenski arhitekt Joža Plečnik na nagovor Ivana Meštrovića pristao napraviti projekt za crkvu Majke Božje Lurdske, čija je kripta, nakon nekoliko faza gradnje, dovršena 1940. godine.
Po nacrtima Zvonimira Vrkljana, Valdemara Balleya i Aleksandra Zimmermanna započela je 1965. godine dogradnja kripte, odnosno izgradnja predvorja. Ulaskom u sedamdesete godine prošloga stoljeća, nad kriptom je izgrađena i crkva, kao i već spomenuti aneks, koji je srušen u proljeće 2017. Nakon dviju rekonstrukcija tijekom sedamdesetih i osamdesetih, 1990. je izgrađen i treći kat samostana.
Iako veliko gradilište, svetište i dalje prima vjernike. Oko 12.500 župljana moći će još neko vrijeme na mise ići kroz glavni ulaz na Zvonimirovoj, ili dvorišni na Vrbanićevoj ulici. No, kako će uskoro krenuti obnova glavnog predvorja, dovršavaju se radovi na pristupu istočnom ulazu, koji dosad nikad nije bio u funkciji, kao ni crkva, iako je izgrađena prije 50 godina. Ona je, doduše, trebala biti stavljena u funkciju 2018., tijekom gradnje novog aneksa, no svoju svrhu je ostvarila tek u veljači ove godine i to prisilno, zbog oštećenja kripte u kojoj su se dotad vodila misna slavlja.
– Da bi mogli pustiti naše vjernike da ulaze nesmetano, mi smo prema našem dvorištu nadogradili ulaz. Stavili smo nove betonske stupove da bi mogli vjernici ulaziti u gornju crkvu. Iz Zvonimirove će biti ulaz i iz našeg dvorišta će biti stubište i moći će se nesmetano ulaziti u crkvu da bi se mogla bogoslužja neometano odvijati, objasnio je fra Maletić.
Završetak konstruktivnih radova očekuje se u lipnju sljedeće godine. Gvardijan ističe da dotad moraju biti gotovi s konstrukcijom, kako ne bi morali vratiti novac i sami financirati daljnju obnovu. Istaknuo je da se na samostanu i crkvi estetski ništa neće mijenjati, jer je cjelokupno svetište upisano u Registar kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture. No, u skorije vrijeme bi mogla započeti energetska obnova samostana.
