Vlada je na sjednici održanoj 14. rujna donijela izmjenu Odluke o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje sanacije šteta od potresa prouzrokovanih petrinjskim potresom.
Ovom odlukom Vlade se kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa dodaje i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu operacija čišćenja područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima.
Za istu aktivnost – provedbu operacija čišćenja područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima kao tijelo odgovorno za provedbu financijskih doprinosa i dalje je odgovorno i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a dva odgovorna tijela će svoje odnose urediti međusobnim sporazumom.
Nakon serije potresa koji su od 28. prosinca 2020. godine pogodili šire područje s epicentrom u blizini Petrinje, Republika Hrvatska je, sukladno zaključku Vlade Republike Hrvatske od 18. ožujka 2021. zatražila dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje posljedica prouzročenih potresom.
Odlukom o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije i Bjelovarsko-bilogorske županije, imenovanju i određivanju zaduženja nacionalnog koordinacijskog tijela, tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa i neovisnog revizorskog tijela (‘Narodne novine’, broj 127/21. i 143/21.) definirani su podaci o vrsti i iznosima vrijednosti operacija te podaci o tijelima koja će biti odgovorna za provedbu dodijeljenih sredstava doprinosa, te podaci o neovisnom revizorskom tijelu.
Resorna Ministarstva objavila su 12 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla. Po tim je pozivima sklopljeno 551 ugovora vrijednih preko 5 milijardi kuna (5.229.107.727,97 kuna), što uključuje financiranje iz Fonda solidarnosti Europske unije, ali i drugih izvora.
Donosimo i čitav tekst Odluke.