Hrvatska godišnje stvori 1,5 milijuna tona građevinskog otpada pogodnog za reciklažu

Sektor građevine očekuje desetljeće ubrzanog razvoja, a osim poluga za proširenje poslovanja i povećanje dostupnosti radne snage, najavljen je i zamah kada je u pitanju recikliranje građevinskog otpada. Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti, a u Hrvatskoj taj potencijal na godišnjoj razini iznosi čak 1,5 milijuna tona.

Kako razvojem i realizacijom projekata upravljati na najbolji mogući način, od prve skele do zbrinjavanja građevinskog otpada, bila je konferencije ‘Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost’, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, te u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Jedan od zaključaka konferencije je razvijanje sustava recikliranja građevinskog otpada koje u Hrvatskoj predstavlja velik, neiskoristiv potencijal.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu kako je gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti. Što je, u vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, prilika koja se mora iskoristiti. No, riječ u procesu u koji se moraju aktivno uključiti i proizvođači građevinskog otpada i državne institucije.

– Beton, cigla, crijep, keramika, metal – sve je to moguće vrlo jednostavno vratiti u proizvodne procese. Procjenjuje se da je u 2021. godini nastalo 1,63 milijuna tona građevinskog otpada, što je gotovo 17 posto više nego godinu prije. Građevinska industrija treba svakako odraditi svoj dio, oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u lanac proizvodnje. Također i sudjelovati u osvještavanju ovog pitanja te u ograđivanju od iznimaka koje ne postupaju kako treba. No, potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu te na jednostavnim procedurama za tvrtke, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Potencijal za reciklažu 1,5 milijuna tona

O građevnom otpadu, otpadu od rušenja i njegovom otisku te kako kružno gospodarstvo u kontekstu gospodarenja građevnim otpadom može pomoći u izgradnji održive budućnosti razgovarali su predstavnici tvrtki koje se bave izvođenjem građevinskih radova i proizvodnjom građevnog materijala. Kao i predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnog inspektorata, Svjetske banke i Grada Zagreba.

– Kod proizvodnje građevinskog materijala postoji mogućnost da se primarna sirovina u prosjeku minimalno supstituira s 10 do 15 posto sa zamjenskom sirovinom, odnosno s recikliranim građevinskim otpadom. Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal godišnje reciklirati i koristiti za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1,5 milijuna tona građevinskog otpada, što je značajno iznad količina koje godišnje nastaju u Hrvatskoj. Mi smo spremni i možemo biti efikasno rješenje kod izazova koje donosi građevinski otpad. U praksi se često zna dogoditi da ne možemo doći do potrebnih količina, stoga se nadamo da ćemo u budućnosti imati što manje fotografija ilegalnih odlagališta građevinskog otpada, kaže pak predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK, Davor Blažek.

Moraju se uključiti tvrtke i JLS-ovi

Iz Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom HGK uputili su otvoreni poziv tvrtkama koje imaju potencijala za sudjelovanje u procesu recikliranja otpada da to i učine.

– Građevinski otpad nastaje u velikim količinama i vrlo je bitno da ga se iskoristi kao sekundarnu sirovinu, odnosno da on više nije otpad. Bilo da se radi o nisko ili visokogradnji, sve tvrtke koje su u mogućnosti gospodariti otpadom ili ga reciklirati i obraditi, pozivamo da se uključe u rad Grupacije i da se na taj način što više od tog otpada ukloni s površina, tj. da se odloži na zakonom propisana odlagališta te zbrine ili oporabi,  rekao je predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom HGK Alan Perl.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, istaknuo je kako se u proces recikliranja građevinskog materijala moraju uključiti jedinice lokalne samouprave,

– Kada je riječ o obradi i oporabi građevinskog otpada, naš je cilj što prije dosegnuti u postotcima smjernice Europske unije. Mi ga još nismo dosegnuli, ali s obzirom na aktivnosti svih institucija, držim da ćemo u idućem razdoblju i to napraviti. Kako bismo to mogli napraviti potrebno je diljem Hrvatske osigurati u brojnim jedinicama lokalne samouprave reciklažna dvorišta, gdje se može taj građevinski otpad oporabljivati i s druge strane povećati aktivnosti tvrtki, njih tristotinjak, koje se u ovom trenutku bave oporabom,  rekao je Bačić.

Pogledjate ovdje planove za zbrinjavanje građevinskog otpada iz obnove od potresa.