Ova županija jedina koristi web aplikaciju za provjeru privatnosti plaža i prijavu devastacija

Splitsko-dalmatinska županija može se pohvaliti da je postala prva županija u Republici Hrvatskoj koja je razvila te koja aktivno koristi Informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra. Naime, riječ je o hvalevrijednoj web GIS aplikaciji, u sklopu projekta Pomorsko je dobro, koja nudi sve informacije koje se tiču upravljanja pomorskim dobrom, uključujući podatke o koncesijama, lučkim područjima, granicama pomorskog dobra i izdanim koncesijskim odobrenjima, odnosno planovima upravljanja. Taj vrijedan alat koji je dostupan svim zainteresiranim građanima, također omogućuje prijave devastacija pomorskog dobra nadležnim inspekcijskim službama, a sa svrhom sprječavanja širenja tog negativnog trenda na našoj obali.

Splitsko-dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj implementirala objedinjeni Informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra kojim se osigurava zakonitost i transparentnost poslovanja, odnosno dostupnost i točnost svih informacija koje se tiču upravljanja pomorskim dobrom kao iznimno vrijednim prirodnim resursom, a sa svrhom poticanja građana i raznih institucija na aktivniju zaštitu pomorskog dobra, stoji u opisu projekta Pomorsko je dobro.

Naime, riječ je o sustavu u kojem su objedinjeni svi podaci o koncesijama, lučkim područjima, granicama pomorskog dobra i izdanim koncesijskim odobrenjima, odnosno planovima upravljanja. Također, taj inovativan i hvalevrijedan sustav javno je dostupan svima putem web portala projekta Pomorsko je dobro.

Prijave devastacija

Na predstavljaju ovog važnog projekta Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, rekla je da se radi o revolucionarnom sustavu koji je u skladu s trendovima i potrebama građana. Štoviše, Dorčić je dodala da je informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra na području Splitsko-dalmatinske županije integriran u sklopu projekta Pomorsko je dobro koji je već poznat i prepoznat u javnosti.

Taj vrijedni alat također se odnosi na online prijave devastacija pomorskog dobra te je do danas uvelike zaživio. Naime, 2019. godine, kada je sve krenulo, broj prijava bio je svega 189, u 2021. godini, zaključno sa 30. srpnja, pristiglo je 510 prijava. To znači, navodi Dorčić, da ljudi prate situaciju i djeluju te se nada da će se Informacijski sustav u budućnosti još dodatno približi svima kroz sustav otvorenih tehnologija i javne dostupnosti svih podataka, a sa svrhom da sami mogu procijeniti je li neka prijava opravdana ili nije. Drugim riječima, postoje slučajevi kada netko prijavljuje korištenje pomorskog dobra bez pravne osnove, a pokaže se da nekakav obrt ili tvrtka ima dodijeljeno koncesijsko odobrenje, pojasnila je Dorčić.

Trećina naše obale pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban također je pozdravio Informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a pomoću kojeg se klikom miša građanima omogućuje da dobiju sve dokumente, ugovore, odluke, broj ležaljki i količinu onoga za što je pojedini subjekt dobio koncesiju, kao i da temeljem toga istog časa mogu reagirati te prijaviti sporne radnje.

– Nama je od velikog interesa da maksimalno uredimo naš obalni prostor, odnosno pomorsko dobro. To je ozbiljan posao. Imamo najdužu obalu, gotovo jedna trećina naše Jadranske obale nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije. Ovo je dodatni alat svakom građaninu, svakoj instituciji, svakoj lokalnoj zajednici i svima koji su zainteresirani da preko ove aplikacije prate našu obalu na području Splitsko-dalmatinske županije i da je na taj način zaštitimo od daljnje devastacije, poručio je Boban. Također, najavio je da će Zajednica županija podržati inicijativu Splitsko-dalmatinske županije kojom se od resornog ministarstva traži da u segmentu pomorskog dobra dobije inspekcijske službe u svrhu još bržeg i efikasnijeg sprječavanja devastacija.

Prihodi od koncesijskih odobrenja uvećani za 100 posto

Stipe Čogelja, zamjenik župana i donedavni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, rekao je da su u pandemijskoj godini prihodi od koncesijskih odobrenja, što su ujedno prihodi jedinica lokalne samouprave, uvećani za 100 posto, odnosno zabilježen je rast s 9 milijuna kuna na gotovo 20 milijuna kuna.

– Sasvim sam siguran da dio zasluge ide upravo našem projektu Pomorsko je dobro. Transparentošću i dostupnošću svih podataka, više nije bilo mjesta gdje bi se pojedinci koji su kršili zakon mogli sakriti. Svi zahtjevi i većina događanja na pomorskom dobru legalizirana su kroz koncesijska odobrenja, odnosno dobili su pravnu osnovu za djelovanje, a time su se povećali i sami prihodi. Važno je da smo izgradili svijest ljudi o tome da pomorsko dobro treba očuvati i da ljudi sami dolaze u županiju i pravdaju se da su napravili nešto što je loše, ali da imaju volje to popraviti, objasnio je Čogelja.

Rezultat višegodišnjeg rada

Ovakav način javne i transparentne objave podataka putem web GIS aplikacije rezultat je višegodišnjeg rada Upravnog odjela za turizam i pomorstvo i zajednice ponuditelja Geoinformatika d.o.o. i Geographica d.o.o. iz Splita. Na samu ideju stvaranja objedinjenog informacijskog sustava došlo se kada je Upravni odjel za turizam i pomorstvo odlučio digitalizirati preko 400 predmeta granica pomorskog dobra i izdanih koncesija.

Pod vodstvom tadašnjeg pročelnika Stipe Čogelje i voditeljice projekta Pomorsko je dobro Matee Dorčić izrađen je GIS za vlastitu upotrebu, a nakon toga krenulo se u razradu mogućnosti da gradovi i općine svoje godišnje Planove upravljanja pomorskim dobrom izrade putem aplikacije. Tako je Splitsko-dalmatinska županija postala prva županija u Republici Hrvatskoj čije jedinice lokalne samouprave svoje Planove izrađuju putem web GIS aplikacije. Ta aplikacija u potpunosti je transparentna i dostupna, odnosno oslonjena je na tehnologije otvorenog koda s naglaskom na funkcionalnost i jednostavnost te optimizirana i prilagođena svim korisnicima.