Građani žele dijeliti energiju, ali sustav još stoji: Problem bi mogao biti u tumačenju zakona

Iako Hrvatska već nekoliko godina razvija model energetskih zajednica građana, sustav još uvijek nije zaživio u praksi. Građani pokazuju interes za sudjelovanje, tehnologija za dijeljenje energije postoji, regulatorni okvir je donesen, a razvijena je i mreža podrške za buduće članove energetskih zajednica. No, unatoč svemu tome, energija se u Hrvatskoj još uvijek ne dijeli između građana kroz energetske zajednice.

Na problem je na svom LinkedIn profilu upozorio Damir Juričić, direktor tvrtke Alternative Procurement Models Ltd, koji ističe kako glavna prepreka danas više nisu građani ni tehnologija, nego način na koji se tumači postojeći regulatorni okvir.

Spor oko jedne odredbe mogao bi zakočiti cijeli sustav

Kako navodi Juričić, HEP ODS i Energetska zajednica Sjevernog Jadrana nedavno su pokušali sklopiti prvi operativni ugovor za dijeljenje energije. Međutim, proces je zaustavljen zbog različitog tumačenja članka 18. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZiD ZOIEVUK, NN 78/25).

Zbog toga se Energetska zajednica Sjevernog Jadrana obratila HERA-i kako bi dobila službeno tumačenje sporne odredbe. Iako se na prvi pogled radi o uskom pravnom pitanju, posljedice tog tumačenja mogle bi biti puno šire.

Problem nastaje ako se zakon protumači na način da građani koji već imaju solarne elektrane i koriste prijelazni režim neto mjerenja ulaskom u energetsku zajednicu automatski gube postojeću osnovicu za obračun mrežarine, odnosno mogućnost obračuna razlike između preuzete i predane energije.

- Ako se navedena odredba tumači tako da građani s elektranama koji danas koriste prijelazni režim neto mjerenja ulaskom u energetsku zajednicu automatski gube postojeću osnovicu za obračun mrežarine, tada njihov interes za uključivanje u energetsku zajednicu postaje vrlo upitan, upozorava Juričić.

Vjetroelektrana | Foto. Acciona

30.000 građana s vlastitim elektranama

Prema procjenama, u Hrvatskoj danas postoji oko 30 tisuća građana s vlastitim elektranama koji koriste postojeći model neto mjerenja. Upravo su oni potencijalna okosnica budućih energetskih zajednica jer predstavljaju izvor energije koja bi se mogla dijeliti među članovima zajednice.

Ako bi ulaskom u energetsku zajednicu izgubili postojeća prava i povoljniji model obračuna, velik dio građana vjerojatno ne bi imao motiv za uključivanje u sustav.

- U praksi, to znači da približno 30.000 građana s vlastitim elektranama ostaje izvan energetskih zajednica. A bez njih teško je očekivati ozbiljan razvoj tržišta građanske energije. Oni su izvor dijeljene energije, ističe Juričić.

U Energetskoj zajednici Sjevernog Jadrana zato su predložili kompromisno rješenje prema kojem bi članovi prihvatili prelazak na sustav neto obračuna energije, ali bi tijekom preostalog prijelaznog razdoblja ipak zadržali postojeću osnovicu za obračun mrežarine. Drugim riječima, ne traži se trajno zadržavanje starog sustava, nego očuvanje stečenih prava tijekom prijelaznog razdoblja od deset godina.

Sunčana elektrana Kastelir | HEP

Pitanje razvoja građanske energije

Juričić smatra kako bi takvo rješenje bilo korisno i za građane i za energetski sustav u cjelini. Građanima bi omogućilo niže troškove energije, energetskim zajednicama stvarni razvoj, a lokalnim zajednicama veću otpornost i energetsku sigurnost.

Dugoročno bi, smatra, korist mogao imati i operator distribucijskog sustava zbog većeg broja uključenih korisnika i većih prihoda od mrežarine nakon isteka prijelaznog razdoblja.

- Prepreka razvoju energetskih zajednica u Hrvatskoj više nisu građani, tehnologija ni organizacijska sposobnost energetskih zajednica. Problem postaje način na koji se tumači regulatorni okvir, upozorava.

Na kraju otvara i šire pitanje razvoja građanske energije u Hrvatskoj - treba li nejasne zakonske odredbe tumačiti restriktivno ili na način koji istovremeno štiti stečena prava građana i potiče razvoj energetskih zajednica, što je ujedno i jedno od strateških opredjeljenja Europske unije.