Dva napuštena gradilišta bolne su točke omiljenih zagrebačkih kvartova: Jedan skelet prodan, što je s drugim?
Svaki grad ima svoja ‘rugla’. Tako se mogu nazvati napuštena zdanja koja godinama ili desetljećima straše prolaznike. Zagreb ih ima nekoliko, a ova dva bez sumnje su među najvećima. Dok se za betonski kostur na Vrbanima čini da konačno ima blistavu budućnost, ‘zelena zgrada’ u Utrinama i dalje je enigma. Istražili smo što se ovdje događa.
Dvije zgrade, dva gradska ‘rugla’ | Foto: Bauštela.hr, Nina Šantek
Svaki iole velik grad ima svoja ‘rugla’. To mogu biti građevine koje vrijeme nije mazilo, napuštena gradilišta. No najčešće je ipak riječ o zgradama koje se krenu graditi, a onda sve stane.
Osim što postanu urbani misterij, ovakve zgrade k sebi pozivaju ‘nepoželjne goste’. Ovisno o tome koliko su dobra skloništa, u njih zalaze skvoteri, nekad ovisnici, a mogu biti i mjesta kriminalnih događanja.
Zagreb koji općenito nije poznat kao ‘opasan’ grad, nije baš prepun napuštenih zdanja, ali ih ima. Vjerojatno najpoznatija su ova dva: ‘zelena zgrada’ u Utrinama i golemi betonski kostur pored Zagrebačke avenije na Vrbanima. Osim da je ova druga netom dobila novog vlasnika, što još znamo o tim građevinama?
Galerija 11 Fotografija
Otvori
‘Skupljali su se narkomani’
– Sjećam se da je tamo prije bio kontejner u kojem su se nalazili stražari. Ne znam kada su to mogli maknuti, nekada jako davno. U prizemlju zgrade su bile postavljene rampe i znala sam vidjeti djecu kako se voze biciklima. Te su rampe, ja mislim, bile namijenjene za neka specijalna vozila ili nešto slično. Ali bilo je tamo i opasno. Pričalo se da se skupljaju narkomani, da je bilo igala. Eto, tako se pričalo, rekla nam je Marina, stanovnica Vrbana koju smo sreli u prolazu pored zgrade uz Zagrebačku aveniju.
Druge priče prolaznika poklapaju se s posljednjim dijelom, pri čemu se neki sjećaju stražara, a drugi ne. Gospođe iz dućana iz kojeg se pruža više-manje neopstruirani pogled prema ovom betonskom divu nemaju puno sjećanja, ali znaju da je stanovnike zgrada smetala. Naravno, nikome nije bilo drago imati nenaseljenu grdosiju desetljećima kao simbol kvarta.
Napuštena zgrada pored Zagrebačke avenije | Foto: Bauštela.hr
Na ulicama Vrbana čuli smo teorije kojima smo mogli, ali i one kojima baš i nismo mogli povjerovati. Na kraju se svelo na to da su ovu zgradu svi primijetili i imali neku asocijaciju ili priču, no nitko nije znao previše. Da su pak stanari aktivni u kvartovskim grupama i da dobra vijest brzo putuje pokazalo je to što su baš svi do jednog ‘čuli da se zgrada prodala’.
Budućnost kvartovskog ‘strašila’
Mediji su masovno prenosili, a to je naravno došlo i do stanovnika, da je kupac jedan od vlasnika tvrtke Sofascore koja posluje na Vrbanima, Zlatko Hrkać. Hrkać nam je na upit potvrdio da je zgradu kupio u partnerstvu s poduzetnikom Dariom Bošnjakom.
Rekao je da betonski kostur na Vrbanima namjeravaju revitalizirati za poslovnu namjenu, kao i da Sofascore ondje neće seliti svoje urede. Kako se pisalo, riječ je o privatnoj investiciji koja nema veze s poslovanjem tvrtke.
Napuštena zgrada pored Zagrebačke avenije | Foto: Bauštela.hr
Građani su nam u prolazu rekli kako su pročitali, čuli i načuli da će se ovdje nalaziti i Lidl pa su i od nas tražili potvrdu iste informacije. Nitko ne zna puno, a puno nisu pisali ni mediji. Dovoljno je pak znati da zgrada više neće biti onakva kakva je danas – prilično jeziva.
Punih 360 distopije
Kako smo prolazili pored zgrade bilo je rano ujutro i kvart je bio prilično miran, s gdjegdje ponekim školarcem koji je žurio na autobus ili osobom koja je šetala psa. Objekt je svejedno izazivao određenu dozu jeze.
Nije djelovao nesigurno, kako je to bio slučaj s ruševnom zgradom na Paromlinskoj cesti koja je prije koju godinu uklonjena na oduševljenje svih. Najzad, cijela parcela je dobro ograđena, ali je masivno zapušteno zdanje ipak stvaralo tjeskobu. Kako nema pročelja, osobno kao da sam se bojala neću li pogledom na beskrajno sivilo vidjeti nekoga ili nešto što ne bih trebala.
Napuštena zgrada pored Zagrebačke avenije | Foto: Bauštela.hr
Uz to, zidovi u koje kad se zagledaš kao da nemaju kraja izgledaju distopijski. U razgovoru s prolaznicima čuli smo i jednu mračnu priču o nesretnom događaju u zgradi koja samo može pojačati nelagodu pa je možda bolje podsjetiti na povijest zdanja.
Na raskrižju četvrt stoljeća
Zanimljivo je da se na ovoj lokaciji, kako se može vidjeti na snimkama Google Mapsa iz 2011., izvodilo rušenje. Izgleda kao da su se oko postojećeg objekta rušili zidovi od opeke nakon čega je ostao betonska ljuštura.
Kako smo pisali u 2022., projekt je nakon toga ostao netaknut, iako i dalje ograđen i pod video-nadzorom. Prema podacima na staroj ‘tabli’, investitor je bila tvrtka Vrbani centar, a izvođač radova Tehnika. Kad sam sama obilazila gradilište, ove podatke nisam uočila.
Dnevno.hr koji je u rujnu također neslužbeno pisao o novostima vezano za legendarnu zgradu na Vrbanima, navodi da je općina Trešnjevka 1988. dodijelila zemljište za izgradnju poslovnog objekta, trgovine i servisa na toj lokaciji. Zemljište je na korištenje dobila Tovarna avtomobilov CIMOS iz Kopra, a u veljači 1990. dobili su građevinsku dozvolu za poslovni objekt i servis, podsjećaju. Izvođenje je krenulo, ali zgrada nikad nije dovršena.
Napušteno gradilište Zagrebačka avenija u 2011., foto: screenshot Google Maps
U zgradi štakori i zmije
Druga, ‘zelena zgrada’ na Utrini, još je jedna strašna gradska legenda. Ruglo je utoliko što zjapi nedovršena i zametena smećem, a kad joj se približite oko nje se šire neugodni mirisi. U to sam se sama uvjerila, a negativne osjećaje vezano za objekt čini se osjećaju se na razini mjesnog odbora.
– Stanovnici Utrina, kao što se može pretpostaviti, nisu zadovoljni stanjem zelene zgrade, svi bismo bili sretni da se ista ukloni ili uredi. Prvenstveno jer nagrđuje vizuru naselja naselja, kako sama zgrada tako i njezin okoliš koji se ne uređuje već stoji zapušten, ružan i u kojem se, potpuno očekivano, viđaju štakori i zmije, piše nam na upit predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Utrine, Domagoj Ružak.
Istovremeno, kako kaže, o ovoj zgradi Vijeće MO nema nikakvih službenih informacija jer se radi o privatnom vlasništvu i privatnom investitoru. Jedino što mogu prenijeti je što se priča u naselju.
Napuštena ‘zelena zgrada’ u Utrinama | Foto: Bauštela.hr
A priča je da je napokon završio sudski spor za zgradu te da je dobila novog vlasnika koji bi ju mogao srušiti i na istom mjestu graditi nešto novo, kaže nam Ružak ističući da se radi o uistinu neprovjerenim informacijama. Razmišljamo nema li u šuškanjima uvijek barem malo istine.
Nedavno uklonjena stolarija
Rušenje bi na neki način bila ‘šteta’ jer je zgrada već bila dovršena. Čak je imala i prozore koji su naknadno s nje uklonjeni, a što su nam potvrdili Utrinjani s kojima smo usput razgovarali. S druge strane, iz MO-a su istaknuli da je kroz godine zgrada lako moguće bila sklonište skvoterima, a zemljište oko nje toliko je zapušteno da je u ovom trenutku skoro svako rješenje dobrodošlo.
Objekt ipak ne smeta svima pa nam je tako jedan sugovornik rekao da ne zna čemu ‘drama’ jer na kvartu, kako smatra, ima i gorih prizora. Izdvojio je kontejner nedaleko od lokacije koji smo mogli uočiti rekavši da se oko kojega se bez prestanka nakuplja smeće, ali se nije obazirao na hrpu otpada iza ograde napuštene zelene zgrade. Išli smo provjeriti što o njoj možemo doznati u javno dostupnim podacima.
Napuštena ‘zelena zgrada’ u Utrinama | Foto: Bauštela.hr
Zabilježba u zemljišnim knjigama
Što se javno dostupnih podataka tiče, prema katastru zgrada na čestici broj 2337, na parceli površine 4,818 četvorna metra 1/1 pripada vlasniku Utrina Development. No, 23. srpnja 2025. godine za parcelu je odredbom članka 77.,78. i 79. Zakona o zemljišnim knjigama zabilježen prvenstveni red radi otuđenja nekretnine, time da ista gubi učinak istekom roka od godine dana od dana provedbe upisa u zemljišnoj knjizi, odnosno na dan 31. srpnja 2026. godine.
Prema zemljišnoknjižnom pravu, zabilježba prvenstvenog reda je specifična zabilježba kojom vlasnik nekretnine publicira da namjerava otuđiti nekretninu ili na njoj zasnovati založno pravo kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prava koja će se upisati na temelju tih poslova. Osniva prvenstveni red za buduće pravo koje važi od trenutka kada je zemljišnoknjižni sud zaprimio prijedlog za upis.
Na taj način je zakonodavac htio spriječiti bilo kakva dvostruka otuđenja nekretnina, situacija kakvih se hrvatski pravni sustav nagledao i previše. Zabilježba prvenstvenog reda gubi učinak protekom godine dana od provedbe upisa, a datum prestanka je naznačen u samoj odluci o upisu, što je navedeno i u zabilježbi, pročitali smo na iusinfo.hr.
Napuštena ‘zelena zgrada’ u Utrinama | Foto: Bauštela.hr
Zgrada stara 15 godina
U Geoportalu su pak dostupni podaci o ishođenim dozvolama. Za ovu parcelu posljednji podaci u Informacijskom sustavu prostornog uređenja su stariji od 15 godina. U 2009. stigla je potvrda glavnog projekta, a građevinska dozvola je iz rujna 2008. godine. Cijeli projekt tada je pokrenuo Neven Jurković preko svoje tvrtke Ivana Gradnja, ako je suditi po informacijama u nacional.hr.
Jurković je kao investitor zelene zgrade, nikad završenog objekta sa 176 stanova i 1.000 kvadrata poslovnog prostora, prije godinu dana o toj zgradi razgovarao s nacional.hr. U kolovozu te godine, kako je rekao, ostao je bez tog objekta.
Prema tvrdnjama njegovih odvjetnica, pričao je Nacionalu, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu proveo je protuzakonitu ovrhu na nedovršenoj zgradi. Prodana je na ljetnoj dražbi u sudnici za 26,5 milijuna eura – jedinom ponuditelju koji se na dražbi pojavio uz posredovanje EOS Matrixa, agencije za utjerivanje dugova. U Jurkovićevu slučaju, ispričao je, ta je tvrtka bila i formalni pokretač ovrhe.
Napuštena ‘zelena zgrada’ u Utrinama | Foto: screenshot GoogleMaps
Javno dostupni podaci
Prema katastru, zgrada ne pripada njemu, a pravnik nam je rastumačio zemljišno-knjižne podatke. Kako se iz njih može iščitati, u ožujku ove godine zaprimljena je uknjižba za založno pravo. Pravnik objašnjava da je 19. ožujka 2025. predan zahtjev za uknjižbu nekretnine na temelju sporazuma, čime je osigurana tražbina do 9,5 milijuna eura u korist EOS nekretnina.
Ova tražbina, objašnjava, ne prati vlasnika već nekretnine te se EOS od vrijednosti nekretnine može naplatiti 9,5 milijuna eura. Hipoteku opisuje kao osiguranje da će netko ispuniti tražbinu, a ako ne, nekretnina će se sudski prodati te će se iznos namiriti iz njene vrijednosti.
Šest dana kasnije zabilježen je upis založnog prava – sporazum o osiguranju novčane tražbine do 4,8 milijuna eura. Tražbina je u korist tvrtke Alfi, upravljanje alternativnih investicijskih skladov iz Slovenije. Zabilježbe u zemljišnim knjigama nemaju veze s vlasništvom nad nekretninom, napomenuo je pravnik.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
