Oda brutalizmu: Stil koji je obilježio Jugoslaviju od 50-ih do 80-ih
Čitajući naslov vjerujem da većina nije pomislila da je tema ovog članka arhitektonski stil koji svoj procvat doživljava sredinom prošlog stoljeća. Brutalizam je arhitektonski stil koji se koristio između 1950-ih i 1980-ih godina prošlog stoljeća.
Genex toranj, Beograd, Srbija, ilustracija | foto: Unsplash
Brutalizam je bio popularan diljem svijeta, ali posebnu popularnost uživa u bivšoj Jugoslaviji. Ovaj stil gradnje je trebao pokazati otpornost i snagu države razapete između zapadne demokracije i komunističkog Istoka, želeći stvoriti svoj put i socijalističku utopiju za sve veću populaciju. Nažalost, brutalizam sada uglavnom simbolizira urbano propadanje i ekonomske poteškoće koje je svijet pretrpio, uključujući i stanovnike naše države.
Brutalizam odlikuje masivnost, neobrađene grube površine, neobični oblici i ekspresija strukture. Iako brutalističku arhitekturu neki smatraju trnom u oku, mnogi drugi vjeruju da njihovim uništavanjem se gubi dio povijesti i jedinstvena arhitekturu, lijepu u cijelom svojem neuglednom sjaju. Stil proizlaze iz potreba za većim stambenim kapacitetima koji su se mogli graditi brzo i jeftino. Najčešći primjeri ovog stila su upravo stambeni blokovi, hoteli, javne zgrade, ali postoji i nekoliko impozantnih i u svakom pogledu impresivnih spomenika sagrađenih u znak sjećanja na borbu protiv fašizma.
Nakon Titove smrti 1980. zavladala je ekonomska kriza, i brutalistička arhitektura pada u nemilost svojih građana. Dijelom ovaj stil postaje omražen zbog hladne, stroge prirode arhitekture koja je često povezivana s totalitarizmom, ali i zbog teškog održavanja. Goli beton ne stari lijepo, često pokazujući znakove oštećenja i propadanja vode što narušava estetiku građevine.
Kraljevsko nacionalno kazalište, London, ilustracija | foto: Unsplash
Iznenađujuće je da zanimanje za brutalizmom je u značajnom porastu zadnjih nekoliko godina, a tome svjedoči i izložba “Betonska utopija: Arhitektura u Jugoslaviji 1948.-1990.” u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA).
Nitko točno ne zna zašto se brutalizmu povećava popularnost, ali počinju se stvarati i provoditi novi arhitektonski projekti koji se označavaju kao „neobrutalizam“. Brad Dunning za GQ teoretizira- „Možda se pokret vratio u stil jer je trajnost posebno privlačna u našem kaotičnom i raspadajućem svijetu“.
Kada govorimo u urbanističkoj arhitekturi i točnije brutalizmu nije loše spomenuti dokumentarnu seriju “Betonski spavači” u produkciji Hulahopa. Serija u četiri epizode istražuje i priča priču o napuštenoj i ruševnoj modernoj arhitekturi u Hrvatskoj iz doba bivše Jugoslavije. Potpune epizode je moguće pronaći na Youtubeu.
