Nova pruga kroz planinu: U niskom startu željeznički tunel o kojem se priča desetljećima
Planinski lanac u Istri trebao je postati teren za izgradnju novog željezničkog tunela već nekoliko puta u posljednja tri desetljeća. Nažalost, nijedna najava nije urodila plodom, no to bi se sada moglo promijeniti. Uz brojne druge projekte, HŽ Infrastruktura najavljuje i gradnju tunela Ćićarija, treći put zaredom. Vrijeme će pokazati hoće li biti ‘treća sreća’.
HŽ planira probijanje željezničkog tunela prema Istri | foto: Pexels, Projektna dokumentacija (EOJN, screenshot)
Odavno se planira bolja željeznička povezanost Istre s ostatkom Hrvatske. Jedan od projekata o kojemu se priča od 1990-ih, a nikako da zaživi je izgradnja tunela kroz Ćićariju. Gradilište je otvarao još Franjo Tuđman no radovi i nisu nešto odmakli, a onda se o svemu ponovno pričalo u 2008., ali opet bez rezultata. Isti plan ponovno se vraća na velika vrata – hoće li ovog puta zaživjeti?
Kroz planinski vijenac
Samo priprema dokumentacije za pothvat kao što je gradnja željezničkog tunela kroz planinu nije mala stvar. Isto potvrđuje i novi predmet nabave koji je pokrenula HŽ Infrastruktura, prema kojemu bi Izrada studijske dokumentacije i idejnog projekta, sa ishođenjem lokacijske dozvole za izgradnju novog tunela Ćićarija mogla stajati oko 1,8 milijuna eura (bez PDV-a).
Izgradnja tunela, naime, značila bi uključivanje željeznice iz Primorsko-goranske županije prema Istri u Sveobuhvatnu transeuropsku prometnu mrežu. Ovaj potez podupire, ili točnije nalaže i Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj te mreže, tako da HŽ nema razloga za otezanje.
Veza između županija
Planirani tunel Ćićarija predviđen je na području dviju županija – Istarske i Primorsko-goranske županije, te je uvršten u razvojne planove tog prostora. Unutar važeće prostorno planske-dokumentacije ‘ucrtan’ je kao buduća tunelska poveznica pruge za međunarodni promet M203 Rijeka-Šapjane-DG i pruge za regionalni promet R101 DG-Buzet-Pula.
Postojeća mreža i planirani koridori | screenshot Projektni zadatak za Tunel Ćićarija (EOJN)
Uz to, tunel je ogranak planirane željezničke pruge visoke učinkovitosti između Trsta, Rijeke i Zagreba, odnosno Splita i Dubrovnika. No, glavni glavni cilj joj je ipak premostiti taj manjak željeznice između Istre i ostatka države.
– Glavni cilj je povezivanje željezničke mreže istarskog poluotoka sa željezničkom mrežom pruga Republike Hrvatske uz potrebno postizanje svih interoperabilnih zahtjeva za željezničke podsustave, odnosno premošćivanje veza koje nedostaju i otklanjanje uskih grla – osobito na prekograničnim dionicama, kao i osiguravanje veće dostupnosti i povezivosti svih regija Europske unije. Stoga, ovim projektom treba pristupiti kao vezi koja nedostaje na Sveobuhvatnoj mreži kao i graničnoj vezi, kako u smislu brzine odvijanja željezničkog prometa, tako i u smislu kapaciteta prometa, pojašnjeno je u Projektnom zadatku.
Po običaju, ništa bez dokumentacije
Za novi prometni koridor koji bi dijelom prolazio područjem ekološke mreže Parka prirode Učka, projektni zadatak traži ispunjenje nekoliko uvjeta za daljnji razvoj projekta. Trebat će izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju te ishoditi akte da bi se mogao probiti tunel i izgraditi nova dionica pruge na među dviju primorskih županija. Također će biti potrebno izraditi Studiju izvodljivosti, analizirati sve troškove i koristi te pripremiti Studiju utjecaja na okoliš s prikladnim Rješenjem o prihvatljivosti zahvata.
Nakon što bude prihvaćena studija izvodljivosti, krenut će se u izradu projektnih rješenja prema prihvaćenoj varijanti. Za to treba provesti financijsku analizu, ali će se morati analizirati i konačno rješenje odabrane varijante, te s obzirom na prostorno-plansku podlogu provesti analizu postojeće željezničke pruge.
Planirana dionica visoke učinkovitosti u Istarskoj županiji | screenshot Projektni zadatak za Tunel Ćićarija (EOJN)
Stara priča ispočetka
Napominjemo, ideja ‘Vlakom ispod Ćićarije’ bila je aktualna još 2008. godine kada se govorilo o početku gradnje ovog sastavnog dijela nizinske pruge. Tada se spominjala kao nezaobilazni element tadašnjeg petogodišnjeg plana razvoja željezničke infrastrukture u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Najavljivana je izgradnja 14,5 kilometara novih tračnica kroz planinu, pisao je tada ipazin.net.
Tako bi se, pisao je lokalni portal, omogućilo da se vlakom iz Istre prema Zagrebu putuje direktno, a napomenuto je i kako je željeznička integracija Istre u mrežu san i projekt začet još 1990-ih.
Naime, predsjednik Franjo Tuđman 1993. godine nakon sjednice Vlade u Pazinu otvorio je pripremne radove za bušenje tunela kroz Ćićariju, no projekt nikada nije zaživio. Nije se ostvario ni te 2008. u mandatu ministra prometa Božidara Kalmete, a uslijed aktivacije niza željezničkih projekata sada se iznova budi kao moguća ‘treća sreća’. Ovdje pogledajte za koji projekt u Zagrebu je treće pokretanje javne nabave urodilo plodom.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
