Specifična čelična konstrukcija Pelješkog mosta zahtijevala izvođenje radova po noći
Jučer je bio povijesni trenutak za Hrvatsku pa je tako podizanjem zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most potpuno spojen, a njegova ukupna duljina sada iznosi 2.440 metara. Upravo zbog takvog tipa konstrukcije gdje se spajaju čelični materijali, projektanti mosta definirali su da je noćno razdoblje najprikladnije za izvođenje radova, odnosno za zavarivanje dijelova, kao i da se u različitim terminima zavarivanja ne bi poremetilo stanje naprezanja u cijeloj konstrukciji.
Spojen je i posljednji segment Pelješkog mosta | foto: YouTube, Novi list
Nakon toliko godina obećanja i čekanja, jučer navečer svečano je postavljen zadnji element Pelješkog mosta pa se tako most sada proteže od Komarne na kopnenoj strani do Brijeste na Pelješcu.
Postavljanje su simbolički dovršili premijer Andrej Plenković, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Spektakularnom spajaju mosta prisustvovali su i brojni građani koji su uz vatromet proslavili ovaj važan trenutak za Hrvatsku.
Konstrukcija mosta
Pelješki most sastoji se od ukupno 165 segmenata čelične konstrukcije, odnosno ima 13 raspona, od kojih je pet glavnih duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra te dvije trake sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta, a jučer je podizanjem posljednjeg segmenta od 18 metara most napokon spojen, a više tehničkih detalja o mostu pročitajte u našem tekstu ovdje.
Naime, duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2440 metara, dok plovidbeni dio ispod mosta iznosi 200 puta 55 metara.
Povijesni trenutak za Hrvatsku | foto: YouTube, Novi list
Jedan od najzahtjevnijih mostova
Projektiranje i izgradnja Pelješkog mosta nisu prošli lagano, pa je tako glavni i odgovorni projektant mosta Slovenac Marjan Pipenbaher rekao da se radi o jednom od najzahtjevnijih projekata na kojima je ikada radio, rekao je u posebnoj emisiji HRT-a.
Također, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić svjedoči o složenosti cijelog projekta te smatra da se radi o izvrsnom mostu za koji je glavni projektant sigurno imao puno muke, volje i želje da takvu jednu vitku konstrukciju uopće postavi te istovremeno omogući da se najbolje uklopi u prostor.
Dodaje da je organizirana izvrsna građevinska skupina te da se uspjelo most uspjelo završiti u roku upravo povezivanjem proizvodnje segmenata u Kini, nadzorom te proizvodnje u Kini, dopremanjem u Hrvatsku, dopremanjem kompletne mehanizacije koja je omogućila jednu ovako brzu gradnju te uz kontinuiranu kontrolu i nadzor cijelog projekta.
Izvođenja radova u noćnim i jutarnjim satima
Lakušić je također naglasio da se automatski radilo na svim dijelovima mosta, što znači da se na svakom od stupišta automatski stvaralo povezivanje, a nije se išlo stup po stup pa se onda segmentno rješavalo, već sve odjednom.
Za ovako zahtjevu čeličnu konstrukciju bilo je propisano točno određeno vrijeme dana, odnosno noći za izvođenje radova.
Naime, ovaj tip konstrukcije, objašnjava Lakušić, podrazumijeva spajanje, odnosno zavarivanje čeličnih materijala pa su stoga projektanti odredili noćno razdoblje kao najprikladnije za takve podhvate. Osim toga, jedan od glavnih razloga takve odluke je i da se ne bi poremetilo stanje naprezanja u samoj konstrukciji prilikom različitih termina zavarivanja.
Radovi na Pelješkom mostu izvodili su se u noćnom razdoblju | foto: YouTube, dalmacijadanas live
Širi prometno-logistički kontekst
Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, smatra da se u tehničkom smislu radi o vrhunskom prometnom objektu, a gledajući u širem prometno-logističkom kontekstu, Hrvatska je ovime ostvarila jedan od najvažnijih geostrateških ciljeva jer problem kontinentalnog diskontinuiteta više ne postoji, a ujedno i Europa više nema taj problem.
Dodaje da ovim projektom Dubrovačko-neretvanska županija postaje ravnopravan, sastavni dio političko-gospodarskog prostora Republike Hrvatske te smatra da je Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sada zadovoljila sve preduvjete za Schengen.
Zaključuje da je završetak ovog jako važnog projekta za RH i EU dodatna afirmacija Hrvatske kao mediteranske, podunavske i srednjoeuropske zemlje te da mi vjerojatno u ovom trenutku nismo svjesni svih pozitivnih efekata tih multiplikativnih faktora koji će se s vremenom tek dogoditi.
Podsjetimo, izvođač radova je kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.
Očekuje se da će most biti u potpunosti dovršen i otvoren za promet s popratnom infrastrukturom, koja uključuje pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte, kao i obilaznicu Stona, u lipnju 2022. godine.
