Umjesto ponosa postala ruglo: Tko više želi zapuštenih 30.000 kvadrata Spaladium Arene?
Kad se spremao projekt izgradnje Spaladium Arene za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. godine, sve oči bile su uprte u Split. Novi objekt u sklopu Spaladium centra trebao je postati središtem sporta u Splitu i šire. No, iako se u izgradnju Arene polagalo velike nade, neki smatraju da je od početka bila osuđena na propast. Naime, sportski centar kao i sama zgrada Spaladiuma nikad nisu do kraja dovršeni pa su umjesto ponosa prije ruglo grada koje sada nitko ne želi. Pokrenuta je i četvrta po redu dražba, jer su prethodne tri propale.
Spaladium Arena, Split | Wikipedia (Jfrost81)
Spaladium Arena višenamjenska je sportska dvorana u Splitu. Sastavni je dio Spaladium centra koji osim športskoga, sadržava i ugostiteljske, zabavne i poslovne sadržaje. No, dvorana sa skoro 11.000 mjesta već godinama propada, dok se svi pitaju kakav je plan za dalje.
Gradonačelnik Ivica Puljak, prije nekoliko dana predstavio je rješenje najavljujući da je cilj grada vratiti objektu funkciju. Rekao da je da Arena ide u dražbu, na kojoj je cilj prodati ju za 5 milijuna eura. Dodao je kako se nada da će njenim vlasnikom postati Grad Split.
– Cilj nam je da se Arena vrati u funkciju i da u njoj ponovno gledamo sportske i ostale događaje od interesa za Split, kazao je.
Nikad završeni projekt
Spaladium, višenamjenska športska dvorana u Splitu, izgrađena je za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. godine kao dio nikad dovršenog većeg sportskog centra. Zdanje je prema autorskom arhitektonskom rješenju studija 3LHD iz Zagreba realizirano po modelu javno-privatnog partnerstva, na prostoru između vojne luke Lore te Brodogradilišta Split.
Riječ je o građevini površine od 28.500 kvadrata, sa većom i manjom dvoranom. Veća ima 10.941 sjedećih mjesta sagrađenih na betonskim tribinama i ložama te teleskopskim tribinama uz mogućnost djelomičnih pregrađivanja. Uz veliku, postoji i manja dvorana 4.100 kvadrata sa 150 sjedećih mjesta, ali svoju sportsku namjenu već godinama ne ispunjava. Grad Split sada ponovno traži rješenje za degradirani objekt nikad ispunjenog potencijala.
Spaladium Arena | foto: Grad Split
Kome će pripasti Arena?
Za Spaladium Arenu se sprema sudska e-dražba u kojoj se prodaju nekretnine i ostala imovina stečajnog dužnika ‘Sportski Grad TNP’. Tako je nedavno odlučilo Gradsko vijeće Grada Splita donijevši Zaključak o davanju ovlaštenja za sudjelovanje u dražbi. Ova točka našla se pred gradskim vijećnicima na prijedlog izvršne gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Ivicom Puljkom.
Vijećnici su o temi raspravljali izuzeti o javnosti, a nakon rasprave je usvojen Zaključak kojim se gradonačelnik Grada Splita ovlašćuje za sudjelovanje u sudskoj e-dražbi. Vrijedi istaknuti, ovo nije prva, već četvrta dražba na kojoj se Arena prodaje i to za početni iznos od jednog eura, uz iznos jamčevine 6.985.000 eura. Novac je trebalo uplatiti do 17. ožujka 2025. godine, a gradonačelnik Puljak rekao je kako se nada da će novi vlasnik postati – Grad Split.
– Grad Split od početka štiti svoje interese u ovom procesu, a svi poduzeti koraci bili su dogovoreni i s pokojnim profesorom Dejanom Kružićem, kao i s odvjetnicima Grada, rekao je dodajući se kako se nada da će u procesu, ne postane li vlasnik, Gradu Splitu barem biti vraćena komunalna naknada.
Osuđena na propast
O novome procesu dražbe poznato je – zakupninu za Spaladium Arenu od 5 milijuna eura godišnje zasad dijele Grad Split i država. Čak četiri puta Arena je išla na dražbu te je sa svakom novom dražbom njena cijena bila sve niža. Na posljednjoj, trećoj, cijena je bila 15 milijuna eura, što se dosad, vidimo, opet srozalo jer Spaladium očito nikome nije bio atraktivan.
Ozbiljan problem sa sportskim objektom koji je sagrađen za 60 milijuna eura jest da je dio većeg projekta Spaladium centra koji nikada nije završen. Neki govore da je Spaladium ionako nikad do kraja izgrađen, od otvaranja bio osuđen na propast jer je dijelom nikad realiziranog športskog kompleksa koji se trebao izgraditi za 147 milijuna eura. Sada svi s nestrpljenjem čekaju kakva će biti sudbina ove zgrade koja nikada nije doživjela svoj puni potencijal.
Jesu li rukometne dvorane u Hrvatskoj češće promašaj nego uspjeh? Ovdje pročitajte zašto se nekada smatra da neke baš nisu bile ‘najpametnija’ investicija.
