Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

Bricklayer | foto: yiyiphotos/Pixabay
Da će gotovo cijeli radni vijek provesti na baušteli šezdesetogodišnji Stjepan Franjetić iz Jastrebarskog u djetinjstvu to nije niti pomišljao, želio je biti svećenik, no život ga je odveo na građevinu. Zbog nepovoljne financijske situacije u kojoj je bila njegova obitelj, Stjepan je već s 12 godina morao raditi. Dok su se njegovi vršnjaci igrali, on je dodavao cigle već iskusnim starijim majstorima.
Stjepan je sada u mirovini, no dobro je upućen u sve strane zanata. Naučio je zidati kuće od temelja do krova, a situaciju u građevinskoj struci i danas prati. Mehanizacija je sada puno bolja, kaže nam. Prisjeća se kako je, dok je radio u Njemačkoj ’90. ih godina, tamo bila mehanizacija kakva se u Hrvatskoj počela koristiti tek dvadesetak godina kasnije.
– Tamo su silosi gotovi materijal dovozili, s kranom si mogao materijal dovesti na skelu gdje si radio, mikseri su dovozili betone, blokove cigle nije trebalo dizati ručno već su postojala kliješta s kojima se moglo dizati cigle. Sve je bilo brže i efikasnije. Kod nas se tada sve radilo ručno, mehanizirano je postalo tek kad je stigla električna mješalica, opisuje Stjepan.
Materijali su kvalitetniji nego ranije, puno je više mogućnosti. Većina građevinskog materijala je kvalitetnija, od cigle, materijala za zidanje, crijepova, žbuke… Materijali za toplinske izolacije nekad nisu niti postojali, pojasnio nam je Stjepan. Sve je to pridonijelo kvaliteti u struci u kojoj je sve manje radne snage.
Franjetić nam je rekao kako strani radnici, kojih je sve više na građevinskim poslovima u Hrvatskoj, nerijetko imaju drugačije radne navike od tuzemnih radnika, Pojasnio je kako nisu svi nažalost stručni ili nisu radili na ovakav način. Brzina i učinkovitost u ovom poslu su vrlo važne, a to nažalost nemaju svi. Neophodna je fizička spremnost na zahtjevne zadatke i rad pod vedrim nebom, bez obzira pada li kiša, snijeg ili puše neugodan vjetar, raditi se mora, posebno kada rokovi ‘stisnu’.
– Građevinski radnik može pristojno živjeti od svoje plaće, smatra Franjetić i dodaje kako jedan majstor zidar može imati i preko 2.000 eura plaću, no bolje plaće uvijek su bile u inozemstvu, pa je mnogo onih koji su odlučili tamo otići raditi.
Prednosti dugogodišnjeg rada u ovoj struci su dobiveno veliko znanje i samostalnost u gradnji vlastitih stambenih ili poslovnih prostora. Nedostatak je što dugogodišnji fizički rad pojedince iscrpi, nekog prije, a nekog kasnije, primjećuje naš sugovornik koji je kao mladić završio metalski zanat, no život ga je stalno vraćao na građevinu jer je tamo bilo, kako kaže, najviše posla i najbolja zarada. Zbog težine posla i terenskog rada koji mu nije baš odgovarao, odlazio je raditi druge poslove pa se u kriznim ekonomskim situacijama opet vraćao građevini.
Nažalost, bez obzira na ekonomsku situaciju pojedinca, osnovno graditeljsko zanimanje kao što je zidarstvo danas mlade ne zanima, potvrđuje to Snježana Erdeljac, ravnateljica Mješovite industrijsko-obrtničke škole Karlovac (MIOŠ). Tamo se već sedam godina nitko nije upisao za zanimanje zidar iako je svake školske godine uredno ponuđeno prvašima.
– Ove se školske godine samo jedna učenica upisala za zidara, no kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne dozvoljava samo jednog učenika po zanimanju, učenica se prebacila i sada se školuje za keramičara, rekla je Erdeljac objašnjavajući kako pojedine građevinske tvrtke nude i praksu i stipendiju.
Ministarstvo je svojevremeno nudilo i 1.500 kuna, a postoji i mogućnost dobivanja stipendije za deficitarno zanimanje, no bez obzira na sve to, nema interesa. Ravnateljica uzrok toga vidi u predrasudama koje su uvriježene u društvu.
– Mislim da je stvar u tome da smo mi kao društvo zakazali i da su nama takva zanimanja manje vrijedna, na njih se gleda pogrdno. Zanimanje gdje je upotrijebljen rad ruku nije na cijeni. Vrlo je teško probiti takvu barijeru, kaže Erdeljac.
Ravnateljica također smatra kako bi zanimanje za zidara trebalo nazvati nekako drugačije, da bude atraktivnije. Na primjer, Dizajner za gradnju ciglom, jer onda bi se možda netko i upisao. Nade ima i u objedinjavanju više zanimanja u budućnosti, na čemu trenutno rade u Agenciji za strukovno obrazovanje.
U MIOŠ-u svake godine upišu osam keramičara bez problema. Isto tako i rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, te montera suhe gradnje. Zanimanje za građevinskog tehničara je uvijek popunjeno jer pruža mogućnost upisa na fakultet – u prošloj akademskoj godini je od 43 učenika, njih 37 upisalo fakultet.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Radni dan 50 metara iznad Zagreba: Kranist nam otkriva kako izgleda smjena na gradilištu u Radničkoj
Kranisti s Radničke otkrivaju kako izgleda smjena u kabini i zašto vjetar otežava montažu fasade.
07:17 1 d 15.11.2026
Rekonstrukcija donosi dva semaforizirana raskrižja, bolji pristup poslovnoj zoni te sigurniju vezu pješacima i biciklistima.
07:11 1 d 15.11.2026
Montažna slavonska kuća iz snova: Spojili čelik i drvo, a konstrukciju podigli u samo sedam dana
Čelik je omogućio otvoren interijer, a montaža konstrukcije trajala je pet do sedam radnih dana.
16:00 2 d 13.11.2026
U veljači 2025. godine sa stijenskog pokosa odvojili su se veliki kameni blokovi i ozbiljno oštetili dijelove kupališta.
16:30 5 d 10.11.2026
Ovo se čekalo 41 godinu! Otvoreno gradilište škole u ravnici na 4.700 kvadrata s dvije dvorane
Posljednja škola u gradu na Dravi izgrađena je davne 1985. godine, a u novu će učenici useliti u školskoj godini 2027./2028.
14:56 6 d 09.11.2026
Centar gaming industrije projekt je od 76 milijuna. Izgradnja novih sadržaja na 9 hektara u prvoj je fazi, a radovi su dosad poskupjeli više puta.
07:40 9 d 07.11.2026
U Slavoniji zaposlili 7 stranaca bez ugovora, nećete vjerovati koliko su ih 'opalili' po džepu!
Ukupno sedam stranih radnika zatečeno je na kamenolomu u Slavoniji kako rade neprijavljeni i jedan bez dozvole za boravak.
16:50 10 d 05.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 50.85 min 16.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 4 h 16.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026