Najbolje rješenje za rabljene gume je ugradnja u asfalt: U Hrvatskoj se već koristi ta tehnologija

Automobilske gume se proizvode u velikim količinama i ubrajaju u najproblematičniju kategoriju otpada. Reciklaža istrošenih automobilskih guma kao dodatak asfaltu, rješava taj ekološki problem, ali i poboljšava svojstva kolnika.

Ideja o korištenju gume u proizvodnji asfaltnih mješavina nije novijeg porijekla i datira još iz 1840. godine i pokušava implementirati elastična svojstva gume u asfaltnu mješavinu kako bi se dobila što trajnija konstrukcija. Upotreba otpadnih guma u obliku komada veže se uz sredinu 1960-ih i Charlesa McDonalda. Dodavanjem komadića gume McDonald je uspio modificirati bitumen i dobiti vezivo koje je sadržavalo inženjerska svojstva oba materijala i nazvao ga guma-bitumen.

Macdonaldovom metodom postavljeni su temelji za razvoj ostalih metoda korištenja komadića otpadne gume u modifikaciji veziva i smjesa, objedinjavanje kroz postupak nazvan ‘mokri postupak’. Gotovo paralelno s razvojem mokrog postupka razvio se i drugi oblik dodavanja otpadnih guma, koji je uključivao dodavanje komadića otpadne gume u obliku agregata, čime je otpadna guma zapravo modificirala samu asfaltnu smjesu. Ovaj proces su 1968. godine razvile dvije švedske tvrtke ‘Skega AB’ i ‘AB Vaegfoerbaetringer’ i naziva se ‘suhi proces’.

Bolji od ‘običnog’ asfalta

Korištenje otpadne gume u proizvodnji asfaltnih mješavina koristi se diljem SAD-a, Južne Afrike, Australije, a od europskih zemalja treba istaknuti Portugal, Španjolsku, Italiju, Češku i Švedsku kao zemlje u kojima se najviše koristi. Prije dvije godine, krajem studenog 2020. godine tvrtka Colas Hrvatska d.d. je na Državnoj cesti oznake DC206 na sjeveru Hrvatske kroz grad Pregradu napravila dionicu habajućeg sloja asfalta s upotrebom bitumena modificiranog gumenim granulatom kao vezivom.

Korišten je mokri postupak dodavanja gumenog granulata u bitumen što je prvi puta da je u Hrvatskoj netko izvodio. Izrada dionice napravljena je u svrhu poboljšanja sigurnosti prometa i smanjenja buke.

Automobilske gume se proizvode u velikim količinama i ubrajaju u najproblematičniju kategoriju otpada. Reciklaža istrošenih automobilskih guma pozitivna je s gledišta odgovornog gospodarenja otpadom i zaštitom okoliša. Dosadašnja ispitivanja otpornosti na trajnu deformaciju (kolotraženje) pokazuju veću otpornost asfalta s upotrebom gume u bitumenu na trajnu deformaciju. Takvi asfalti pokazali su odličnu otpornosti na zamor materijala zbog čega takvi kolnici imaju veću otpornost na nastanak pukotina.

Otporan na temperature

Takav asfalt je elastičniji što mu daje veću otpornost na niske temperature, a to dovodi do smanjenja pukotina. Sva ova ispitivanja pokazuju na bolja svojstava asfaltnih mješavina s dodatkom gume u bitumenu i može se očekivati dulji uporabni vijek kolnika i smanjene troškove održavanja.

Sigurnost prometa je izrazito bitna, a ispitivanje otpornosti površine asfalta prema klizanju pokazuje da bitumen s dodatkom gume daje asfaltu izrazito dobre karakteristike po pitanju zaustavnog puta, tj. bolji rezultat od površine kolnika s klasičnim asfaltima.

Državne ceste u RH koje prolaze kroz pretežno naseljena mjesta pretežno imaju ograničenja brzine od 50 do 80 km/h. Pri takvim brzinama dosadašnja istraživanja u asfalterskoj tehnologiji pokazala su da ovakvi asfalti smanjuju buku koja je nastala zbog djelovanja pneumatika vozila.

Od zemalja u okruženju postoje podaci o laboratorijskim ispitivanjima u Srbiji, a u Sloveniji je 2010. godine obavljena probna dionica na cesti Ljubljana (Litijska) – Zadvor i 2013. probna dionica na cesti Divača – Kozina.

Zadovoljava sve standarde

Za proizvodnju modernih guma koristi se oko 200 različitih sirovina. Najvažniju komponentu gume za upotrebu u proizvodnji asfaltnih mješavina predstavljaju elastomeri u obliku prirodnog kaučuka dobivenog iz kaučukovca i sintetičkog kaučuka (butadien, stiren, neopren).

Ostali sastojci gume su karbonska žica, zatim razna sintetička vlakna, odnosno tekstil, antioksidansi i razna punila. Postotak ovih komponenti u gumi razlikuje se od proizvođača do proizvođača, kao i radi li se o automobilskoj ili teretnoj gumi.

No, da bi se otpadna guma mogla koristiti u proizvodnji asfaltnih mješavina, potrebno je odvojiti sirovine koje se mogu ugraditi u asfaltnu mješavinu od onih koje to ne mogu. Sirovine koje se mogu ugraditi iz otpadne gume uključuju prirodnu i sintetičku gumu i čađu, dok se žice i vlakna odbacuju.

Ako se pretpostavi da je prosječna težina automobilske gume devet kilograma, jedna automobilska guma daje oko 4,5-5 kg sirovine za daljnju upotrebu u proizvodnji asfalta. Dakle, otprilike pola težine gume. Treba napomenuti i da tako proizvedena asfaltna mješavina zadovoljava sve kriterije prema TUAK/2015. standardima.